EU uvodi visoke carine Kinezima, odmah stupaju na snagu

Evropska komisija danas je potvrdila ono što se najavljivalo već neko vrijeme. Evropska unija uvodi visoke carine na električna vozila proizvedena u Kini, a odluka na snagu stupa već sutra.

Euronews navodi kako se radi o izuzetno značajnoj odluci koja će redefinirati odnose Evropske unije i Kine te će gotovo sigurno izazvati osvetničke mjere usmjerene protiv europskih proizvođača automobila i drugih vozila.

Kinezi “zatrpali” industriju javnim novcem

Ovaj korak najavljen je početkom lipnja te je rezultat devetomjesečne istrage koja je otkrila da je cijeli opskrbni lanac električnih vozila proizvedenih u Kini “napumpan” subvencijama, što onda proizvođačima tih vozila omogućava da zatrpaju europsko tržište vozilima ispod cijene, što stvara nepoštenu konkurenciju.

Javni novac otkriven je u svim elementima proizvodnog lanca, rekli su evropski dužnosnici – od iskopavanja sirovina potrebnih za proizvodnju baterija do brodara angažiranih da prevezu vozila do evropskih obala.

Golem opseg subvencija omogućuje kineskim proizvođačima da ponude svoja električna vozila po osjetno nižim cijenama od onih koje se formiraju u EU, gdje su troškovi energije i rada puno veći. Razlika u cijenama izazvala je silovit rast uvoza kineskih električnih vozila – s 3.9% tržišnog udjela u 2020. na 25% na kraju 2023., objavila je Evropska komisija.

Jeftin uvoz prijetio razornim gubicima

Kako je objavila Komisija, takav val jeftinog uvoza predstavlja ekonomsku prijetnju Evropi

Ovaj val jeftinog uvoza predstavlja “prijetnju od ekonomske štete” industriji EU, koja bi mogla dovesti do razornih gubitaka i dovesti u opasnost više od 12 miliona radnih mjesta, što direktno, a što indirektno, upozorila je Komisija.

Carine su stoga potrebne kako bi se nadoknadila nepravedna prednost koju dodjeljuju subvencija, navodi EK. Odlukom objavljenom danas predviđene su diferencirane pristojbe koje se obračunavaju prema matičnoj kompaniji, godišnjem prometu i sumnjivom iznosu primljenih subvencija. Nove pristojbe zaračunavat će povrh postojećih tarifa, koje iznose 10%.

Ovo su nove tarife po kompanijama.

BYD: 17.4%
Geely: 19.9%
SAIC: 37.6%

Ostali proizvođači električnih vozila u Kini koji su surađivali u istrazi, ali nisu bili pojedinačno uzorkovani, uključujući Teslu i BMW: 20.8%

Ostali proizvođači u Kini koji nisu surađivali: 37.6%

Mjere su privremene – zasad

Uvođenje ovih mjera zasad će biti privremeno. Carinske vlasti će od kineskih izvoznika tražiti bankovne garancije, a ne gotovinu, što znači da krajnji kupci možda neće odmah primijetiti promjenu u svojem džepu.

Države članice održat će prvo glasanje za dvije sedmice, ali ono će biti neobvezujuće i poslužit će za testiranje političkih voda. Carine će ostati na snazi ​​dok se za četiri mjeseca ne donese konačna odluka, koju bi zemlje mogle blokirati ako skupe kvalificiranu većinu protiv prijedloga, odnosno glasove 15 država članica koje predstavljaju 65% stanovništva EU-a.

Nijemci će se vjerovatno protiviti novim tarifama

Njemačka, velik izvoznik automobila s jakim vezama s kineskim tržištem, ali i Mađarska, rastuće središte kineskih ulaganja, među onima su koji će se vjerojatno protiviti.

Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) kaže da “tarife nisu odgovarajuća mjera za jačanje konkurentnosti” i potencijalno mogu dovesti do situacije u kojoj svi gube. Ta organizacija je posebno zabrinuta zbog učinaka na zajednička ulaganja, poput onih koje Volkswagen i General Motors imaju sa SAIC-om.

Nasuprot tome, Francuska i Italija podupiru dodatne namete, što sugerira da će izborima u novembru prethoditi sveobuhvatna politička borba.

Visoki ulozi, male nade

U međuvremenu će Bruxelles i Peking razgovarati o mogućim rješenjima koja bi spriječila trajno uvođenje carina. Razgovori će biti na političkoj i tehničkoj razini.

“Ono što EU želi je rješenje. To nije uvođenje carina. Uvođenje carina nije cilj samo po sebi, to je način ispravljanja neravnoteže i nepoštene konkurentske situacije na štetu proizvođača električnih vozila u EU, u usporedbi s onima koji proizvode u Kini”, rekao je glasnogovornik Evropske komisije.

“Želimo ovaj dijalog s našim kineskim kolegama”, dodao je, ali Euronews navodi kako su nade u dogovor su ipak male.

Šta kaže Kina? Najavljuje osvetu

Peking je osporio istragu, nazivajući je “golim protekcionističkim činom” koji “umjetno konstruira i preuveličava takozvane subvencije” te je obećao “poduzeti sve potrebne mjere” za obranu domaćih kompanija.

Prošlog mjeseca, kinesko Ministarstvo trgovine pokrenulo je antidampinšku istragu o uvozu svinjskog mesa iz EU, potez koji se naširoko smatra uvodom u odmazdu. Poljoprivreda i zrakoplovstvo smatraju se sektorima najosjetljivijima na gnjev Pekinga.

Danas je glasnogovornik ministarstva zauzeo pomirljiv ton: “Postoje još četiri mjeseca prije arbitraže i nadamo se da će evropska i kineska strana krenuti u istom smjeru, pokazati iskrenost i nastaviti s konzultacijama procesuirati što je prije moguće.”

Duboko smo razočarani i nezadovoljni

Kineska gospodarska komora prema EU bila je kritičnija, rekavši da je “duboko razočarana i nezadovoljna” odlukom Komisije, za koju je rekla da je “potaknuta političkim čimbenicima” i da će “štetiti interesima potrošača”.

Antisubvencijska istraga opisana je kao jedna od najvažnijih u posljednje vrijeme i dolazi u trenutku kad su odnosi EU i Kine na jako niskoj razini zbog niza nesuglasica, poput ruske invazije na Ukrajinu, napetosti u Tajvanskom tjesnacu, represije ujgurske manjine i kampanje dezinformiranja.

Subvencije koje je ubrizgala Komunistička partija bile su vječni izvor trvenja te ih se, između ostalog, krivi i za golem pad u solarnoj industriji u EU. U Bruxellesu se toga dobro sjećaju te su snažno utjecali na današnji odluku.

Nismo zaboravili

“Nismo zaboravili kako je kineska nepoštena trgovinska praksa utjecala na našu solarnu industriju. Mnoga su mlada poduzeća uni[tili snažno subvencionirani kineski konkurenti”, rekla je šefica EK Ursula von der Leyen u rujnu najavljujući istragu o kineskim subvencijama auto-industrije.

“Zbog toga je pravednost u globalnom gospodarstvu tako važna – jer utječe na živote i sredstva za život. Čitave industrije i zajednice ovise o njoj. Dakle, moramo biti jasni u pogledu rizika s kojima se suočavamo”, zaključila je.