BiH postaje odlagalište automobila sa lažiranom dokumentacijom

Bosna i Hercegovina polako, ali sigurno postaje odlagalište automobila sa lažiranom dokumentacijom i izmijenjenom kilometražom, a loša zakonska rješenja uz nezainteresiranost vlasti i problem raširene korupcije bi mogao dovesti do toga da građani ne budu mogli sa svojim ljubimcima na četiri točka preći granice države, piše Al Jazeera.

Kako kaže Ševal Kovačević, sudski vještak za saobraćaj s dugogodišnjim iskustvom, u BiH dugo traje uvoz automobila kojim je izmijenjena kilometraža, što dovodi do niza sigurnosnih problema i u najboljem slučaju potencijalnih velikih udara na džepove novih vlasnika.

Iako se takva praksa dešava i u Evropi, u zemljama istočnog lagera je povećan stepen prevara, koji raste s kretanjem ka ovom dijelu svijeta.

Da se ne radi o izoliranim slučajevima pokazuje i vijest da je Evropski parlament nedavno usvojio mjere kojima želi spriječiti pojavu vraćanja kilometraže u korištenim vozilima, odnosno od država članica je zatražio da se ovakve vrste prevara ubuduće tretiraju kao krivično djelo.

Sudski vještak napominje da, osim što kupac u konačnici dobije vozilo koje nije onakvo kakvo mu je obećano i garantirano, prevara ovog vida predstavlja društveno opasno djelo koje treba zakonom regulirati, kao što to rade u okruženju.
Zamor materijala

Kovačević napominje da su se zemlje Zapada u pogledu saobraćajne infrastrukture modernizirale, što dovodi do toga da vozila prelaze ogromnu količinu kilometara, a da se to na njima ne osjeti, odnosno automobili ostaju atraktivnog i novog izgleda.

Međutim, unatoč ulaštenoj vanjštini, zamor materijala čini svoje. Motori, sklopovi, sistemi sigurnosti… s vremenom i pređenim kilometrima podliježu habanju, što i nije toliki problem kad vlasnik ima informaciju o stvarnom stanju. Međutim, novi kupac, kojem je podvaljeno vozilo sa lažiranim podacima, u dobroj vjeri nastavlja voziti automobil koji nije u stanju za koje misli da jeste, čime potencijalno životno ugrožava i sebe i sve druge učesnike saobraćaja.

A čak da ne dođe do nesreće, kupac se izloži nizu troškova na koje nije računao, čime cijena “jeftinog, očuvanog” automobila značajno raste. “A kupovna moć našeg stanovništva je jako loša, zbog čega se i u startu kupuju polovna vozila”.

Zbog toga bi, po ugledu na susjedstvo i ostatak svijeta, ovakve prevare trebalo kažnjavati kao krivično djelo prevare, a ne da se, kao do sada, sve svede na privatne tužbe oštećenih, u slučaju da naknadno otkrije prevaru, kaže Kovačević.

Međutim, ovo je jedan od segmenata koji treba regulirati, smatra vještak saobraćajne struke. Država bi trebala i postrožiti kontrole uvoza na granicama, koje se gotovo i ne provode, pooštriti kontrole tehničkih servisa “jer se kod nas za 15 minuta obavi pregled, gdje niko nije ni vidio automobil i dobije se potvrda o ispravnosti”. Sve to, smatra Kovačević, koraci su koje je nužno poduzeti kako bi se povećala sigurnost saobraćaja, zaštitili građani i spriječile buduće neugodne situacije.
Rampa na granici

“Mene je iskreno strah da će jednog dana neko postaviti rampe na granice i reći nam da ne možemo dalje, da nas s našim automobilima neće pustiti da napustimo zemlju. Reći će: ‘Eto vam vaše vozačke dozvole, vaši servisi, vaši automobili, ali ovamo ne možete’. I nećemo moći ni preko granice preći”, smatra on.

A u BiH se uvoze doslovno svakakva vozila.

“Viđao sam da viljuškarom natovare auto na kamion, a u gepeku pola motora. Da auto toliko ušminkaju, da ga ja, koji sam ga dovezao, ne mogu prepoznati”, kaže Mirsad, koji nije javno želio otkriti pravo ime, kako ne bi imao problema sa lokalnim preprodavcima automobila.

U dugogodišnjoj karijeri uvoznika automobila za razne domaće preprodavce se nagledao raznih metoda kojim se vozila toliko srede da izgledaju puno novije i kvalitetnije od stvarnog stanja, čime kupci u principu dobijaju “mačka u vreći”.

On govori da je u zemljama zapadne Evrope vraćanje kilometraže ozbiljno krivično djelo za koje slijede velike novčane kazne, što u neku ruku sprečava manipuliranje podacima.

“Naravno, može se desiti i da se u, recimo Njemačkoj, kupi automobil kojem je vraćena kilometraža, jer se dilanjem auta gore sada bave Rusi, Poljaci, Libanci.. najmanje Nijemci”, kaže on.
Ovlašteni servisi

Međutim, dobra vijest za kupce iz BiH jeste da se sve rjeđe uvoze automobili kojim je promijenjena kilometraža, jer su ta vozila uglavnom unesena u sistem servisa u cijeloj Evropi.

“Za novi automobil, od prvog servisa nakon kupovine, od ulaska u ovlašteni servis postoje podaci i svim zahvatima te se vodi evidencija o pređenim kilometrima. Dovoljno je, kada automobil stigne u BiH, otići u ovlašteni servis i korištenjem broja šasije provjeriti historiju servisa i samim tim historiju pređenih kilometara. Što znači da ako podaci sa posljednjeg servisa u, primjera radi, Njemačkoj pokazuju da je automobil prešao 200.000 kilometara, a vama piše 150.000, sigurno je neko manipulirao kilometražom”, kaže autoprevoznik.

Naravno, postoje slučajevi da su šverceri udarali pečate i upisivali servisne podatke u knjižicu koja dođe uz vozilo, iako automobil nije odavno bio u ovlaštenom servisu i samim tim nema historije koja se može provjeriti, dodaje, što otvara prostor za vraćanje kilometraže.

Mirsad govori i da postoje neke “male stvari” koje mogu omogućiti kupcima da dobiju što bolje vozilo za svoj novac.

Kao primjer ističe popularnost uvoza automobila iz Njemačke, a podsjeća da je ta zemlja jedna od rijetkih koja generalno govoreći nema ograničenja brzine na autoputevima. “Uz svo održavanje i sve mjere, auto iz Njemačke je za 10 godina više istrošen, jer ga je neko mogao voziti do krajnjih granica vozila, dok naprimjer u Belgiji postoje ograničenja i veće su šanse da je bolje auto iz te zemlje”.
Geografske odrednice

Također, bitno je gledati i iz kojeg dijela zemalja vozilo dolazi. Sjeverni dijelovi Njemačke i Austrije, primjera radi, imaju dosta snijega, te samim tim i dosta soli po cestama u zimskim mjesecima, što dovodi do povećanog hrđanja vozila.

Najbolja opcija je, smatra on, ako se već kupuje polovno vozilo, da ono bude direktno kupljeno od prvog vlasnika, bez posrednika, u zemljama Zapada. Time se smanjuje vjerovatnoća da je manipulirano podacima, a i ne plaćaju se velike svote posrednicima.

“Kupovati auto od švercera u BiH, to je kocka, jer nikad ne znaš šta dobijaš. Poželjno je tražiti fotografije automobila čim je uvezen, jer svaki preprodavac ima te fotografije. Ako ih ne pokaže, vjerovatno nešto nije u redu s tim autom”, kaže on.

I prilikom kupovine obavezno treba povesti nekog ko se razumije u automobile ili odvući vozilo u servis majstora kojem se vjeruje.