Zemlja u kojoj više od četvrt stoljeća nije bilo recesije
Australija već duže od četvrt stoljeća uspijeva izbjeći recesiju. Posljednji put bili su u recesiji, koja se definira kao dva uzastopna kvartala pada BDP-a, davne 1991. godine, a uspjeli su je izbjeći čak i za vrijeme globalne ekonomske krize prije desetak godina.
U prvom kvartalu ove godine australski BDP porastao je za 1 posto i to je sada 106 kvartala ili 26,5 godina bez recesije te su time prestigli Nizozemsku koja je imala slično razdoblje od 1982. do 2008. godine.
Australija je po mnogim kriterijima, poput bogatstva, obrazovanja, zdravlja i kvalitete života, redovno u svjetskom vrhu. Iako je površinom šesta najveća zemlja svijete, ima relativno malu populaciju od 23 miliona stanovnika.
Imaju ogromne rezerve bakra, ugljena, željezne rude, zlata, prirodnog plina, te su najveći izvoznik željezne rude na svijetu.
Snažna potražnja za željezom i ugljenom iz Azije, posebice Kine, koja je u posljednjih nekoliko desetljeća ušla u novu fazu razvoja, pomogla je i razvoju australske ekonomije.
Zbog rasta rudarskog sektora Australija je postala i globalno vodeći proizvođač rudarske opreme. Unatoč nestabilnim cijenama izvoznih roba, prirodni resursi predstavljaju važan dio privrede, pridonoseći tome oko 7% BDP-u, a privlače i značajna strana ulaganja.
Osim prirodnih resursa – plodne zemlje i rudnih bogatstava – Australija ima i dobro obrazovanu radnu snagu te snažan uslužni sektor koji danas čini većinu ekonomije. Otvorenost međunarodnoj trgovini i ulaganjima, dobra poslovna klima i snažne privredne veze s azijskim ekonomija ključni su čimbenici koji su doprinijeli uspjehu Australije.
Sektor usluga čini preko 70% australskog BDP-a i tri četvrtine radnih mjesta. Što se tiče bankarskog sektora, on je u Australiji dugo vremena bio čvrsto reguliran. Do 80-ih godina, stranoj banci bilo je gotovo nemoguće u Australiji osnovati podružnicu.
Početkom 80-ih tadašnji ministar financija Paul Keating, deregulirao je sistem te su strane banke počele dobivati licence za rad u Australiji. Osim toga, uveden je i “plivajući” tečaj australskog dolara koji se formira na temelju ponude i potražnje. Njihov bankarski sektor, zbog vrlo konzervativne politike banaka, ostao je stabilan i za vrijeme globalne financijske krize.
Uz bankarstvo, uspješan turistički sektor također značajno pridonosi privrednom rastu.
Također, australski obrazovni sistem privlači strane studente, pogotovo iz Azije, zbog kvalitetnih univerziteta, ali i mogućnosti ostanka u zemlji nakon završetka školovanja. Australija, naravno, ima i modernu poljoprivredu, koja je globalno poznata po dobrim vinima. Imaju i razvijenu biotehnološku i farmaceutsku industriju, koje su, doduše, zbog visokih plaća, pod pritiskom azijske konkurencije.
Do 60-ih godina prošlog stoljeća, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD bili su glavni australski trgovinski partneri. Tokom godina, Australija je preusmjerila fokus svoje trgovine od Evrope k Azijsko-pacifičkoj regiji.
Australija je zemlja useljenika. U tu je zemlju od Drugog svjetskog rata doselilo oko sedam miliona ljudi. Danas je četvrtina populacije Australije rođena izvan zemlje.
