Zašto je snižen rejting Todorićevog Agrokora?

Koncern Agrokor Ivice Todorića najveći je poslodavac u Hrvatskoj sa 60.000 zaposlenih. Londonska agencija Moody's snizila mu je rejting, ali i najavila da očekuje stabiliziranje poslovanja. Ovo u Agrokoru trebaju shvatiti kao usmeno upozorenje suca na utakmici da je nužno restrukturiranje i da se više mora poštivati pravila igre, navode sugovornici RSE.

Agencija Moody's snizila je rejting koncerna Agrokor i njegovih obveznica sa ranga B2 na rang B3, uz očekivanje da će kompanija u idućih godinu dana stabilizirati zarade u Hrvatskoj i Sloveniji. Argumenti za snižavanje rejtinga su slabiji poslovni rezultati u prošloj godini i visoka razina zaduženosti koncerna. Snižavanje kreditnog rejtinga Agrokor grupi nije znatnije utjecalo na cijene dionica kompanija iz sastava te grupe na Zagrebačkoj burzi.

Visoka razina zaduženosti nije nova vijest za Agrokor, i on se s njom do sada uvijek dobro nosio, ali novi moment su slabiji poslovni rezultati, u prvom redu kao rezultat sve snažnijeg pritiska stranih maloprodajnih lanaca.

“Dakle, uz sam taj financijski pokazatelj, tržište na kojem on djeluje prvenstveno preko Konzuma i akvizicija postalo je sve više kompetitivno, i on se nalazi u konfrontaciji ili u tržišnoj konkurenciji sa velikim sustavima gdje je cijena kapitala i dobava niža ili povoljnija, tako da manevarski prostor koji mu je bio na raspolaganju pred dva desetljeća kada je kretao sa punim zamahom i danas nije isti. Naprosto – globalizacija je učinila svoje”, kaže za RSE Mladen Vedriš, profesor ekonomske grupe predmeta na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Vedriš ističe kako bi ovo snižavanje rejtinga trebalo dodatno podsjetiti Agrokor da treba živjeti u skladu s okolnostima.

“Prema tome, naravno da se koncern mora restrukturirati i ovo je – nogometnim žargonom – usmeno upozorenje suca na utakmici da moraš više poštovati neka pravila igre. Nije to ništa hitno, jer je očekivanje da iduće veće rate za otplatu dospijevaju u proljeće 2018. Znači, on ima godinu dana da ‘posloži’ svoju financijsku situaciju i povrati razinu rejtinga”, navodi profesor Vedriš.

Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić, ovaj moment s Agrokorom stavlja u kontekst sve veće otvorenosti Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju.

“Ulazi se u puno veće, oštrije i slobodnije tržište, tako da ona nevidljiva zaštita nacionalne ekonomije, nacionalnih institucija, nacionalnih interesa polako kopni”, konstatira Jurčić.

Na snagu stupaju zakonitosti ekonomije obujma, ili – kako je neki zovu – ekonomije razmjera, gdje je Agrokor u slabijoj poziciji od velikih igrača koji ulaze na hrvatsko tržište.

“Velike kompanije mogu kupovati robu po cijeni puno nižoj, nego što je male kompanije mogu kupovati kod istog dobavljača. Tako da velike kompanije koje imaju velik udio na tržištu, a to nisu hrvatske kompanije, imaju kod dobavljača status kakav ne može dobiti nijedna hrvatska kompanija. Razlika u cijeni zna biti i do 50 posto. Jer, kada netko dođe sa narudžbom neke robe za milijardu ili dvije, to je velika razlika prema onom koji dolazi sa narudžbom za milijun ili pet milijuna”, ocjenjuje profesor Jurčić.