Zakoni i dalje ograničavaju ekonomske prilike žena uprkos napretku, pokazuju nalazi najnovije studije

Zemlje se lagano kreću u pravcu veće jednakosti polova, ali su žene širom svijeta i dalje suočene sa zakonima i propisima koji ograničavaju njihove ekonomske prilike, dok pandemija COVID-19 otvara nove izazove kada je u pitanju njihovo zdravlje, bezbjednost i ekonomska sigurnost, nalazi su novog izvještaja Svjetske banke.

Reforme za uklanjanje prepreka ka ekonomskoj inkluziji žena su bile spore u brojnim regionima i neujednačane unutar istih regiona, kaže se u izvještaju Žene, biznis i zakon 2021. (Women, Business and the Law 2021). U prosjeku, žene imaju samo tri četvrtine zakonskih prava koja su data muškarcima. Žene su i prije pandemije bile u nepovoljnijem položaju, a incijative vlada da ublaže neke od efekata pandemije, iako su bile inovativne, su bile ograničene u brojnim zemljama, navodi se u izvještaju.

„Žene treba da budu u potpunosti uključene u ekonomije kako bi se postigli bolji ishodi razvojnih procesa,“ kaže David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke. „Uprkos napretku u brojnim zemljama, došlo je do zabrinjavajućeg povratka na staro u nekim od njih, uključujući ograničavanje putovanja ženama bez dozvole muškog staratelja. Ova pandemija je pogoršala postojeće nejednakosti koje stavljaju u nepovoljniji položaj djevočice i žene, uključujući barijere za pohađanje škole i zadržavanje poslova. Žene su suočene i sa porastom nasilja u porodici i izazovima u pogledu zdravlja i sigurnosti. Žene bi trebale da imaju isti pristup finansijama i ista prava na nasljeđivanje kao i muškarci i moraju biti u središtu naših napora ka ikluzivnom i otpornom oporavku od pandemije COVID-19.“

Izvještaj Žene, biznis i zakon 2021. mjeri zakone i propise u 8 oblasti koje utiču na ekonomske prilike žena u 190 zemalja i obuhvata period od septembra 2019. do oktobra 2020. Od elementarnih stvari kao što je kretanje u zajednici, do izazova koji se odnose na rad, roditeljstvo i penzionisanje, podaci prikazuju objektivne i mjerljive reperne vrijednosti globalnog napretka u pogledu jednakosti polova. Nakon izbijanja pandemije, ovaj izvještaj je sagledao i odgovore vlada na krizu izazvanu COVID-19 i to kako je pandemija uticala na žene na poslu i kod kuće, sa fokusom na brigu o djeci, pristup pravdi, zdravlje i sigurnost.

Generalno, nalazi izvještaja pokazuju da su brojne vlade uvele mjere kako bi adresirale neke od uticaja pandemije na žene koje rade. Na primjer, manje od četvrtine svih ekonomija koje su bile predmet istraživanja u izvještaju su zakonom garantovale zaposlenim roditeljima bilo kakvo odsustvo za brigu o djeci prije pandemije. Od tada, zbog zatvaranja škola, skoro dodatnih 40 ekonomija širom svijeta su uvele politike odsustva ili naknada da bi pomogle roditeljima oko brige za djecu. I pored toga, vjerovatno je da su ove mjere nedovoljne da bi se odgovorilo na izazove sa kojima se brojne majke koje rade inače suočavaju, ili na krizu u pogledu brige za djecu.

Pandemija je doprinijela i povećanju kako ozbiljnosti tako i učestalosti nasilja koje je povezano sa polom. Preliminarno istraživanje pokazuje da su od početka 2020. vlade uvele oko 120 novih mjera, uključujući besplatne telefonske linije, psihološku pomoć i skloništa kako bi zaštitile žene od nasilja. Neke vlade su preduzele i korake kako bi osigurale pristup pravdi na nekoliko načina, uključujući proglašavanje hitnim predmete iz porodičnog prava tokom lockdown-a i omogućavajući sudske postupke na daljinu za predmete iz porodičnog prava. Međutim, vlade i dalje imaju prostora za usvajanje mjera i politika koje imaju za cilj rješavanje osnovnih uzroka nasilja.

„Dok je s jedne strane ohrabrujuće da su mnoge zemlje proaktivno preduzele korake kako bi pomogle ženama da se snađu u pandemiji, jasno je da je potrebno mnogo više, naročito kada je u pitanju unaprjeđenje roditeljskog odsustva i izjednačavanje plata,“ rekla je Mari Pangestu, upravna direktorica Svjetske banke za razvojne politike i partnerstvo. „Zemlje treba da kreiraju zakonsko okruženje kako bi se unaprijedila ekonomska inkluzija žena, tako da bi mogle da prave najbolje izbore za sebe i za svoje porodice.“

Uprkos pandemiji, 27 ekonomija iz svih regiona i dohodovnih grupa je usvojilo reforme u svim oblastima i povećale su dobre prakse u propisima u 45 slučajeva tokom posmatrane godine, navedeno je u izvještaju. U oblastima koje se odnose na plate i roditeljstvo uveden je najveći broj reformi ili je izmjenjen najveći broj zakona.

Međutim, oblast roditeljstva je i dalje oblast u kojoj ima najviše prostora za unaprjeđenje na globalnom nivou. To uključuje plaćeno roditeljsko odsustvo, da li naknade plaća država i da li je zabranjeno otpuštanje trudnica. Potrebne su reforme i da bi se riješila ograničenja sa kojima se žene suočavaju kada je u pitanju vrsta posla i zadataka koje mogu da rade i vrijeme tokom koga mogu da rade, čime se vrši njihova segregacija u slabije plaćene poslove. A u 100 ekonomija zakonima nije propisano da muškarci i žene treba da budu jednako plaćeni za iste poslove.

Postizanje jednakosti polova kroz zakone zahtjeva zajednički napor od strane vlada, civilnog društva i međunarodnih organizacija, između ostalih. Ali zakonske i regulatorne reforme mogu da služe i kao značajan katalizator unaprjeđenja kako života žena tako i njihovih porodica i zajednica u kojima žive. Bolji učinak u oblastima koje mjeri izvještaj Žene, biznis i zakon 2021. je povezan sa smanjivanjem jaza među polovima u ishodima razvojnih procesa, većim učešćem ženske radne snage, smanjenim brojem najranjivijeg zaposlenja i većim predstavljanjem žena u nacionalnim parlamentima.