Za registraciju biznisa u BiH potrebna dva mjeseca, u Evropi dva klika

Damir Bajraktarević je svoju firmu registovao za nešto manje od dva mjeseca. Na desetine zahtjeva, odobrenja, te dokaza bili su potrebni lokalnoj administraciji u Sarajevu da mu odobri registraciju biznisa u sklopu kojeg je počeo prizvoditi Dawood, jedinstvene naočale sa drvenim okvirom. Iz današnje perspektive Damir će vam reći da je vrijedilo čekati. Iz tadašnje, strahovao je od neizvjesnosti.

“Bio sam spreman na to čekanje, jer su kroz slično iskustvo prolazili i drugi poduzetnici u Bosni i Hercegovini. No, meni je više smetalo što sam prvog radnog dana, odmah nakon registracije, dobio mnoštvo nameta koje je teško ispoštovati. Zamislite jednu činjenicu, vi ste danas pokrenuli biznis, niste prodali ni jedan proizvod, a država od vas očekuje da joj platite poreze i druge obaveze. To je pravi izazov“, pojašnjava Bajraktarević.

Kroz slično iskustvo je prošla i Ema Bukovica, vlasnica kompanije EBBE COMMS, specijalizirane za PR i marketing u Bosni Hercegovini. Odluka da bude “sam svoj gazda“ proizvela je i dvomjesečnu borbu sa lokalnom birokratijom, ali i već pomenutu neizvjesnost.

Lokalni poduzetnici sa učesnicima alumni foruma Robert Bosch Fondacije (FOTO Aida Redžepagić)

“Odnos prema novim poduzetnicima uglavnom se vidi u prvim danima nakon registracije biznisa. Tek tada stižu porezi, kupovina fiskalne kase i druge obaveze, a vaši prihodi tek treba da slijede“, pojašnjava Bukovica.

Mladi bosanskohercegovački poduzetnici predstavili su svoje biznise u sklopu ovogodišnjeg alumni foruma Fondacije Robert Bosch iz Berlina, organizovanog uz podrušku lokalnog partnera, Fondacije 787. Forum je u glavnom gradu BiH okupio 42 eksperta iz oblasti poduzetništva. Različita iskustva učesnika, pristiglih iz 16 zemalja, omogućila su i usporedbu različitih praksi kada je riječ o pokretanju biznisa.

Tako su u Estoniji potrebna samo dva klika na web stranicama lokalne zajednice kako bi biznis bio registrovan. Slično je i u Portugalu. Uz dva klika potrebno je da budući poduzetnici na zvaničnoj web stranici izaberu ime svog biznisa, uz nadu da ono do tada nije zauzeto.

“Portugal je odlučio da u narednim godinama bude primamljiva start up destinacija. Zbog toga je registracija biznisa u potpunosti pojednostavljena. Za jedan dan je moguće završiti registraciju, a posebno je zaanimljivo što je Vlada odlučila predstaviti specijalne vize koje mogu dobiti stranci koji žele pokrenuti biznis u Portugalu. Procedura za dobijanje viza i pokretanje biznisa je izuzetno jednostavna“, ističe Joao Pedro Rosa iz Portugala.

Slično Portugalu i Mađarska je odlučila da svojim građanima koji pokreću biznis olakša procedure. Tibor Kovacs iz Kisujszallasa, gradića udaljenom stotinjak kilometara od Budimpešte, pojašanjava da lokalni poduzetnici svoj biznis mogu registrovati za svega jedan dan.

“Nemamo velikih kompanija u našem gradu, ali dosta je malih i srednjih preduzeća. Tim ljudima se pokušava olakšati u prvim danima poslovanja, posebno prilikom registracije“, otkriva Tibor.

Najspornija, izuzmemo li Bosnu i Hercegovinu, registracija biznisa je u Rusiji i Armeniji. Eksperti iz ove dvije zemlje napominju da birokratija “pojede“ dvije sedmice. U Rusiji je problem neuvezanost različitih digitalnih sistema, a u Armeniji proces se ubrzava ukoliko poznajete službenike ili nekoga na položaju.

No, i te zemlje su bolje plasirane od BiH na ovogodišnjoj Doing business listi koju je prošle sedmice predstavila Svjetska banka. Rusija je na 31. mjestu po lakoći poslovanja, a Armenija na 41. mjestu. Bosna i Hercegovina je 89.

Biti mentor

Erna Šošević iz Bizbooka također je govorila učesnicima foruma Fondacije Robert Bosch. Istakla je tri stvari koje država BiH mora uraditi kako bi pomogla poduzetnicima:

“Mlade poduzetnike treba osloboditi plaćanja poreza na period od dvije godine. Potom, treba uvesti obavezu da im se osiguraju domaći mentori, a onda i da to mentorstvo bude plaćeno iz profita velikih nacionalnih kompanija“