gradilište u sarajevu
Za neke u BiH korona nije ništa promijenila: “Samo mi žena više ne ide u trgovačke centre”
“Ne može život da stane. Imam kući suprugu i troje male djece. Čuvam se koliko mogu. Poštujem sve mjere, ali trenutno jedini ja radim u porodici. Ako nam zatvore gradilište – ne znam kako bismo živjeli. Puno je radnika koji su ovih dana ostali bez posla”, kaže Mirza
Ma kakva korona. Ne znam, ne razmišljam mnogo o tome. Dobili smo svu zaštitnu opremu, imamo maske, rukavice, nosimo to, radimo, priča Ahmed, građevinac koji svaki dan dolazi na posao na jednom od najvećih gradilišta u Sarajevu, za Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Ništa se nije promijenilo, osim što mi žena više ne ide u ove trgovačke centre. Neka ima posla, to je najvažnije. Čovjek kad nema posla, bolestan je i bez korone”, navodi naš sagovornik postavljajući crijevo ispod zemlje.
Kaže da je više od dvadeset godina proveo na gradilištima i da se za svoje zdravlje ne plaši.
“Radimo, mi svaki dan normalno radimo. Mora neko ovdje i da radi i da gradi”, kroz osmijeh ispod maske kaže Ahmed, koji je i jedan od najstarijih radnika u grupi.
Sa njim je još dvadesetak građevinara. Rijetka su grupa ljudi koji se ovih dana mogu vidjeti na ulicama. Početkom ljeta, na mjestu jedne od najvećih raskrsnica u Sarajevu, završiće kružni tok.
Na gradilištima manje ljudi
Radove na izgradnji kružnog toka u Sarajevu izvodi građevinska firma Strabag. Dugogodišnji šef izgradnje radova Dragan Miljković kaže kako na gradilištima nema velikog protoka ljudi kao u ugostiteljskim objektima ili prodavnicama, pa su sa te strane radnici zaštićeniji.
“Jedan tim radi zajedno cijeli dan. Uz sve mjere zaštite, radimo normalno, nemamo nikakvih problema. Imamo redovne plate, puno radno vrijeme radimo – rokovi se moraju ispoštovati. Ne možemo se dovesti u situaciju da ne radimo mjesec, dva”, ističe Miljković.
Istog je mišljenja i Mirza, vozač kamiona na gradilištu i otac troje maloljetne djece. Smatra da se virusa treba čuvati, ali i da se svakodnevno mora živjeti.
“Ne može život da stane. Imam kući suprugu i troje male djece. Čuvam se koliko mogu. Poštujem sve mjere, ali trenutno jedini ja radim u porodici. Ako nam zatvore gradilište – ne znam kako bismo živjeli. Puno je radnika koji su ovih dana ostali bez posla”, kaže Mirza.
Strah od otpuštanja
Šef gradilišta kaže kako se nada da će Vlada pronaći način da pomogne svima koji su zbog korona virusa ostali bez posla.
“Ako stanemo s radom, moramo otpuštati. Ne možemo zatvoriti firmu, gradilišta i kazati dva ili tri mjeseca ćemo ljudima davati plate. Mi smo u kapitalizmu, niko nas neće plaćati ako ne radimo”, objašnjava Dragan Miljković.
Faruk, koji na gradilištu vodi računa o nabavci materijala, smatra da jedini problem u narednom periodu u građevinskoj industriji može doći ukoliko opadne prodaja stambenih objekata, ili ukoliko bude problema sa nabavkom materijala.
“Puno materijala dolazi iz inostranstva, nama konkretno iz Austrije i Njemačke. Sada isporuka dosta sporo ide zbog zatvorenih granica. Ako ovakva situacija potraje, moglo bi doći do određenih problema, ali meni je i ova korona jako čudna, ko zna šta će sa svima nama biti”, kaže Faruk.
Šef gradilišta priča da su svi radnici na gradilištu zdravi i da rade pod punom zaštitnom opremom. Svakog jutra tokom prijave radnika provjerava se ima li među radnicima kakvih simptoma, prehlada i to tako godinama funkcioniše.
“Nikome nije namjera da od gradilišta napravi ‘rasadnik virusa’ i neće niko riskirati zdravlje ljudi. Ukoliko se bilo ko ne osjeća dobro, ide kući. Ali, dok vodimo računa, dok smo zdravi, ovu industriju treba pustiti da radi”, zaključuje Miljković i kaže da je vrijeme da državni sektor pokaže solidarnost prema građanima tako što će se odreći dijela plate.
Koliko je ljudi ostalo bez posla?
Prema podacima Službe za zapošljavanje, na području Kantona Sarajevo u posljednje dvije nedjelje marta 455 je novoprijavljenih nezaposlenih osoba koje se uglavnom prijavljuju na evidenciju nezaposlenih zbog prekida radnog odnosa.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, više od 7.000 radnika je dobilo prekid ugovora o radu. Najveći dio odnosi se na radnike u ugostiteljstvu, drvoprerađivačkoj industriji i oblasti tekstila.