Vlada RS blokirala povezivanje plinovoda BiH i Hrvatske, otvara prostor Srbiji

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije RS potvrdilo je, odgovarajući na upit Hine, kako je vlada tog entiteta u veljači razmatrala prednacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija te je zaključila kako on “nije prioritet za RS”, a odbacila ga je pozivajući se na ocjenu kako je protuzakonito da u takvom projektu sudjeluju ministarstva u BiH na državnoj razini

Vlada Republike Srpske odbila je dati suglasnost za provedbu još jednog projekta povezivanja Bosne i Hercegovine s plinskom mrežom u Hrvatskoj, čiji je cilj bio osigurati diverzificiranje izvora opskrbe kako bi se smanjila ovisnost o jedinom postojećem plinovodu koji dolazi iz Srbije i služi isključivo za distribuciju plina od ruskih dobavljača, potvrđeno je u Hini iz izvora entitetske vlade u Banjoj Luci.

Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije RS potvrdilo je, odgovarajući na upit Hine, kako je vlada tog entiteta u veljači razmatrala prednacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija te je zaključila kako on “nije prioritet za RS”, a odbacila ga je pozivajući se na ocjenu kako je protuzakonito da u takvom projektu sudjeluju ministarstva u BiH na državnoj razini.

Potpora

– Vlada RS se izjasnila da Prednacrt sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda ‘Južna interkonekcija BiH i Hrvatske na pravcu Zagvozd (HR)-Posušje(BiH)-Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar’ nije prihvatljiv za RS zbog nenadležnosti tijela za provedbu sporazuma te na njega vlada RS ne daje suglasnost, stoji u očitovanju.

Vlada RS nametnula je blokadu ovog projekta unatoč izjavama Milorada Dodika, aktualnog predsjedatelja Predsjedništva BiH, koji ujedno čvrsto kontrolira sve procese u RS, kako u tom entitetu neće kočiti razvojne projekte koje drugi entitet, odnosno FBiH, bude nudio. Plinovod Južna interkonekcija trebao je osigurati povezivanje plinske mreže BiH s onom u Hrvatskoj, kao odvojak budućeg magistralnog Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), i otvoriti bosanskohercegovačkom tržištu plina pristup izvorima poput LNG terminala na Krku. Kao izvođači projekta pojavili su se hrvatski Plinacro i bh. tvrtka BH-Gas, a snažno ga je poduprla Energetska zajednica (EC) koju čini 11 država Europske unije te pet država-potencijalnih članica Unije, dok je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokazala spremnost financirati njegovu provedbu. U listopadu 2018. Glavni ured EBRD-a je, nakon analize troškova i koristi koja je potvrdila punu opravdanost projekta, odobrio koncept financiranja projekta Južna interkonekcija.

Srbija će kontrolirati plinsko tržište u BiH

Hrvatska strana u sve je trebala investirati 13,5 milijuna eura u varijanti s budućim plinovodom IAP, odnosno 48 milijuna eura bez plinovoda IAP za 75 kilometara magistralnog plinovoda. Bosanskohercegovački bi partner pak investirao 100 milijuna eura za 162 km plinovoda, odnosno 114 kilometara glavne trase i odvojak za Mostar u duljini od  48 kilometara. Nakon suglasnosti EBRD-a idući je korak trebala biti izrada studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta koji bi poslužio za okolišnu dozvolu i urbanističke suglasnosti, uz plan da se pregovori s EBRD-om o uvjetima i odredbama kreditnog aranžmana dovrše do početka 2020. godine kada bi se počelo s radovima. Direktor BH-Gasa Jasmin Salkić ranije je kazao kako ovaj projekt jest značajan za BiH, ali je podjednako značajan za Hrvatsku zbog njezinog povezivanja s državama regije.

– Provedbom ovog projekta tržište prirodnog plina u Federaciji BiH odnosno u BiH će se preko Hrvatske integrirati s europskim plinskim transportnim mrežama, a Hrvatska će pored svih benefita koje donosi plinofikacija područja uz dionicu u Hrvatskoj postati i tranzitna zemlja“, kazao je Salkić.