Vanjskotrgovinski deficit Kantona Sarajevo manji za 160 miliona KM

U Kantonu Sarajevo se očekuje rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) s obzirom na to da se od početka 2015. godine bilježi trend rasta izvoza uz istovremeno smanjenje uvoza, pri čemu je za devet mjeseci deficit smanjen za 160 miliona KM u odnosu na isti period 2014. godine – izjavio je za Fenu predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo (PKKS) Muamer Mahmutović.

Po njegovim riječima, očekivati je da s rastom izvoza, odnosno povećanjem prihoda izvozno orijentiranih kompanija, dođe do povećanja potrošnje, što bi dovelo do rasta prometa u uslužnim djelatnostima. Multiplikativni učinak na lokalnu zajednicu očekuje se i od konstantnog rasta posjeta turista Kantonu Sarajevo.

Mahmutović navodi da su, prema dosad raspoloživim podacima za devet mjeseci 2015., ostvareni pozitivni rezultati i to u turizmu, šumarstvu, kao i u trgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo sa svijetom.

– S obzirom na okruženje i klimu u kojoj posluje domaća privreda u Kantonu Sarajevo, kao posljedica vrlo nestabilne ekonomsko-političke situacije u zemlji, bilježe se i neki negativni trendovi u 2015. unutar bitnih ekonomskih područja, kao što su drvna i tekstilna industrija, trgovina, oblast rada i radnih odnosa – rekao je Mahmutović, dodajući da je i dalje nepovoljno stanje na tržištu rada gdje je zabilježena stopa nezaposlenosti od 37,1 posto.

Sarajevo kao glavni grad ima puno komparativnih prednosti u mnogim oblastima privređivanja, a u posljednje vrijeme prepoznati su potencijali ekonomskog razvoja, prvenstveno u drvoprerađivačkoj i metaloprerađivačkoj industriji, građevinarstvu, IKT sektoru, turizmu, farmaceutskoj industriji i drugim sektorima.

Mahmutović je rekao da je uočen pozitivan trend kod ovih djelatnosti, kako u proizvodnji, tako i u doprinosu ukupnom izvozu Kantona Sarajevo, te da ove grane industrije otvaraju mogućnosti zapošljavanja velikog broja radnika.

– Probleme koje imaju privrednici kako u Kantonu Sarajevo, tako i u cijeloj državi, gotovo je nemoguće pobrojati. Definitivno je na prvom mjestu visoka opterećenost privrede porezima, doprinosima, raznim naknadama i taksama, zatim tu su visoki stepen sive ekonomije, nelojalne konkurencije, izražena nelikvidnost, neadekvatna politika finansijske podrške kompanijama za podizanje konkurentnosti domaće privrede, loša industrijska infrastruktura, visoke kamatne stope, nekontrolisan i prekomjeran uvoz robe, za koje postoje mogućnosti supstitucije domaćim proizvodima i niz drugih problema – prokomentirao je predsjednik PKKS.

On je sredinom decembra na sjedici Skupštine PKKS izabran za novog predsjednika Komore. Govoreći o prioritetima u radu, Mahmutović je izdvojio da će Komora i dalje insistirati na donošenju i provođenju konkretnih mjera kojima će se poboljšati uvjeti privređivanja i zaustaviti negativni trendovi u privredi.

– U tom kontekstu posebna pažnja bit će usmjerena na zagovaranje u donošenju i provođenju novih razvojnih strategija na nivou države, entiteta i kantona, hitno rasterećenje privrede od raznih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, uklanjanje uzroka nelikvidnosti i ukazivanje na ključne prepreke za brži dotok investicija. Tu su i drugi programski zadaci, od edukacije, projekata i slično, koji će se po potrebi mijenjati i prilagođavati aktuelnoj privrednoj situaciji, zahtjevima članova, organa i stručnih tijela Komore – naveo je.

Podsjetio je da je Komora vladajućim strukturama u toku 2015. dostavila set prijedloga mjera koje se odnose na poboljšanje privrednog ambijenta i stvaranje uvjeta za brži priliv investicija i da su predstavnici kantonalne vlasti pozdravili napore koje Komora čini u tom pravcu.

Ponovno su uputili i zahtjev članovima Ekonomsko-socijalnog vijeća i premijeru Vlade Kantona Sarajevo da pod hitno uključe i komore u ekonomsko-socijalni dijalog s vladom, sindikatom i udruženjem poslodavaca, po uzoru na zemlje okruženja i Evropsku uniju. Mahmutović dodaje da očekuju pozitivan odgovor i da ne vide razloge zbog kojih privredne komore nisu i ranije bile uključene u ESV.

– Također očekujemo da nam se povjere poslovi u vezi registracije privrednih subjekata kroz „one-stop-shop“ sistem, što je praksa u većini evropskih zemalja, jer bi onda komore mogle kvalitetno i efikasno da prate te privredne subjekte kroz njihov životni ciklus, te da im pruže kvalitetnu i sveobuhvatnu uslugu tokom rasta i razvoja. Dosadašnja rješenja registracije su se pokazala spora u odnosu na trenutne potrebe privrede i tržišta – naveo je Mahmutović u razgovoru za Fenu.