Novi pravilnik uništava domaću proizvodnju lijekova, a jača uvozni lobi!

Domaća farmaceutska industrija vrlo je nezadovoljna predloženim pravilnikom o cijenama lijekova, za koji iz državne agencije tvrde da je u interesu zdravlja i standarda građana Bosne i Hercegovine. Prije svega, pravilnik je rađen netransparentno i u taj proces nije bila uključena kompetentna stručna javnost. Poručio je to u intervjuu za “Dnevni avaz” Nedim Uznunović, direktor “Bosnalijeka”, najveće farmaceutske kompanije u državi.

Zašto ste protiv ovakvog prijedloga pravilnika?

– Predloženi obračun je netačan i daje potpuno iskrivljenu sliku. Usvajanjem pravilnika kakav je sada predložen direktno se uništava domaća proizvodnja, slabi apotekarska djelatnosti, sigurno će dovesti do gašenja veleprometnika lijekova, a jačati uvozni lobi. Ne znam kome je sve to u interesu. Pravilnik o cijenama mora biti u interesu zdravlja građana, osigurati kvalitetne lijekove pacijentima, konkurentno tržište, stabilno snabdijevanje, ali i smanjiti uvoz nekontrolisanih jeftinih lijekova.

Primjer Sarajeva

Pokušaji pojedinih kantona da kroz svoje liste esencijalnih lijekova zaštite domaću proizvodnju naišli su na žestoke kritike stranih proizvođača, a Konkurencijsko vijeće BiH izreklo je Vladi Tuzlanskog kantona i kaznu zbog toga. Kako Vi gledate na to?

– Za mene je takav stav Konkurencijskog vijeća svakako iznenađenje, s obzirom na to da spomenuta odluka Vlade TK o esencijalnoj listi ne ugrožava konkurentnost tržišta, jer su lijekovi stranih proizvođača u svakom slučaju dostupni na kompletnom tržištu BiH, samo što se finansiranje propisivanja ne bi vršilo iz sredstava kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja u dosadašnjem visokom obimu. Zakon o lijekovima FBiH jasno predviđa mogućnost ograničavanja broja zaštićenih naziva na pozitivnim listama lijekova kantona, kao i podržavanje razvoja domaće farmaceutske industrije.

Uvjeren sam da je odluka Kantonalne vlade u Tuzli bila dobra i korisna za ukupnu bh. ekonomiju i državu uopće, jer se u pojedinim terapijskim grupama davala prilika domaćim kompanijama da učestvuju u sredstvima Zavoda zdravstvenog osiguranja i da se ta sredstva više ne odlijevaju u inostranstvo u tako velikom iznosu kao do sada. Uzmite primjer Kantona Sarajevo, gdje je od 79 miliona maraka, koliko je iz sredstava Zavoda usmjereno za lijekove na esencijalnoj listi, na domaće proizvođače potrošeno tek oko 17 miliona KM ili 23 posto.

Ekonomski interesi

Kako komentirate izravan angažman protiv ove odluke Vlade TK i ambasadora zemalja čiji su proizvođači najprisutniji na tržištu lijekova u BiH?

– Njihov je posao u BiH da zastupaju i štite sve, pa samim tim i ekonomske interese svojih zemalja. Iako, bilo bi korektno da se progovori i o statusu bh. proizvođača lijekova u tim državama.

Kakav je, zapravo, odnos stranih proizvođača lijekova u BiH, prije svega onih iz susjednih zemalja u odnosu na vaš status i status drugih bh. proizvođača u tim državama?

– Službene brojke o prodaji i tržišnim udjelima najbolje oslikavaju to stanje. Učešće stranih proizvođača lijekova u ukupnom tržištu lijekova u BiH je 82,1 posto, odnosno više od 436 miliona KM. S druge strane, “Bosnalijek”, kao najveći bh. proizvođač lijekova, uopće ne ostvaruje promet na esencijalnim listama Slovenije i Hrvatske, dok u Makedoniji prometujemo s manje od 100.000 eura, a registrirani asortiman možemo plasirati komercijalno.

Šta tražimo od naših vlasti

– Odgovorno tvrdimo da domaći proizvođači lijekova u BiH imaju dovoljno resursa, znanja i mogućnosti da omoguće zdravstvenu zaštitu u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja u mnogo većem obimu nego što je to dosadašnja praksa bila. Nema potrebe da se sredstva od uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje naših građana odlijevaju u druge zemlje, a postojeće esencijalne liste lijekova u BiH upravo to omogućavaju. Mi od naših vlasti tražimo samo da se prema nama ponašaju kako se susjedne zemlje ponašaju prema svojim proizvođačima lijekova – kaže Uzunović.

Ne očekujem negativne posljedice od prodaje Vladinog udjela

Vlada FBiH najavila je prodaju svog udjela u “Bosnalijeku”. Hoće li to i kakve posljedice imati po poslovanje kompanije?

– Menadžment “Bosnalijeka” ni na koji način ne može i neće uticati na tu odluku. Vlada može sa svojim vlasničkim udjelom od 19 posto raspolagati kako smatra da je najbolje. Specijalizirana agencija će po odobrenju Vlade raditi na tome i mi kao uprava uopće nemamo dodira s tim procesom. Nama kao upravi ostaje da i nakon te preostale privatizacije kapitala nastavimo s uspješnim poslovanjem koje je u interesu naših vlasnika, ali i bh. ekonomije i građana u cjelini. Dakle, ne očekujem bilo kakve negativne posljedice po poslovanje “Bosnalijeka”.