Uzunović: Bosnalijek dvije trećine prihoda ostvaruje van BiH

Predsjednik uprave Bosnalijeka, Nedim Uzunović, dospio je posljednjih dana u žižu javnosti zbog nekoliko činjenica. Prva, njegovo ime pojavilo se u kontekstu planetarne afere „Panama Papers“, i druga, firma kojoj je na čelu ostvarila je izvrsne poslovne rezultate u protekoj godini a još bolje u prvom kvartalu tekuće godine.

Šta je zapravo istina o poslovanju Vaše privatne kompanije koja se spominje u Panama Papersu, jer su se u bh. medijima pojavile različite informacije o tome?

-Istina je vrlo jednostavna i jasna za one koji je žele čuti. Nažalost, zle namjere i senzacionalizam su u ovom slučaju kod mnogih prevagnuli. Dok sam živio u Rusiji, dakle prije preuzimanja pozicije direktora Bosnalijeka, osnovao sam privatnu kompaniju. U svemu tome nema ništa sporno. Nijedan zakon ili drugi pravni akt mi ni danas ne brani da otvorim firmu, budem vlasnik firme ili dioničar ili radim neki drugi posao pored Bosnalijeka. Mislim da se u javnosti vrlo često prešućuje ili svjesno izbjegava činjenica da Bosnalijek d.d. nije javno preduzeće ili javna institucija već otvoreno dioničarsko društvo. Dakle, kompanija koja se spominje je osnovana sasvim legalno i to nije bio nikakav nezakonit posao. Ta firma nikada nije poslovala s Bosnalijekom, kao što neki pokušavaju imputirati. Uostalom, potvrđuje to i finansijska dokumentacija. A što se tiče poreza, podsjećam da sam u to vrijeme živio u Rusiji skoro 8 godina i prema zakonu o porezu na ukupan prihod građana nisam bio u obavezi da se prijavljujem kao porezni obveznik. Zamislite sada stotine hiljada naših državljana koji godinama žive i rade vani, Njemačka, Austrija….da se prijavljuju u BiH? Upravo je zbog toga i regulisao zakon, kako naše države tako i ostalih, status fiskalnih rezidenata prema mjestu privremenog boravka.

Ima informacija da se i Panama Papers nastoji iskoristiti kako bi se uzdrmao Bosnalijek u osjetljivom trenutku privatizacije, donošenja pravilnika o cijenama lijekova, kreiranja esencijalnih listi?

– Teško se oteti takvom utisku, jer ovi besmisleni napadi na mene i produciranje nekakve afere dolaze u vrlo osjetljivom trenutku za Bosnalijek i cijelu farmaceutsku industriju u BiH. Prijedlog novog pravilnika o lijekovima prijeti da potpuno uruši domaću industriju lijekova. Mi nismo protiv Pravilnika kako nam svjesno pokušavaju imputirati. Pa ako iko želi da se na nivou države regulišu određene stvari, onda smo to mi, odnosno domaći proizvođači. Ali način na koji se to pokušalo uraditi je bio ne transparentan i bez učešća struke. Ne mogu se ignorisati domaći akteri kao što su Komore magistara farmacija, proizvođači lijekova, pa mi zapošljavamo oko 850 ljudi, indirektno je od nas zavisno mnogo domaćih dobavljača roba i usluga, u taj isti fond zdravstva uplaćujemo milione KM godišnje. Radi se o struci i, na kraju krajeva, o našoj državi, a ne da neko sa strane kroji politiku i tu ugrađuje svoje interese, kao što je sada slučaj. Nedavno je premijer Kantona Sarajevo dobro izjavio kad je rekao da ambasadori stranih zemalja lobiraju i pritišću za interese svojih kompanija. To je sasvim normalno, to im i jeste posao, ali isto tako i na predstavnicima naše države je da brane naše interese i interese naših kompanija i građana, i ne podliježu pritiscima. Suočavamo se s maćehinskim odnosom države i još jedan primjer toga je način formiranja esencijalnih listi lijekova i prelijevanje sredstava iz naših zdravstvenih fondova u inostranstvo preko stranih farmaceutskih kuća. Zamislite da Bosnalijek uzme 120 miliona KM sa esencijalne liste u Sloveniji i donese u BiH za lijekove koji se već proizvode u Sloveniji. Dalje, konstantno se govori o o tome da imamo najskuplje lijekove u regionu itd., a niko konkretno da kaže koje lijekove. Radi se o specifičnim lijekovima, uglavnom citostaticima, koje mi i ne proizvodimo, odnosno nemamo nikakav interes.

Zagovornici predloženog Pravilnika kažu kako će on donijeti značajne uštede zbog usklađivanja cijena?

– Što se tiče cijena lijekova i dijela spornog Pravilnika Bosnalijek bi na nekim proizvodima dodatno zaradio oko 5 miliona KM kada bi se cijene uskladile sa prosječnim cijenama u regiji, a na drugim izgubio oko 2 miliona KM i mi bismo u totalu na naš proizvodni program bili u plusu oko 3 miliona KM. Novi pravilnik ne bi donio nikakve uštede za državu, ovdje se radi samo o tome da bi se te „uštede“ prelile na drugu stranu, inostranim proizvođačima, za nove skuplje terapije i još bi mi za to vjerovatno dobili i kredit, ali naravno koji bismo morali svi mi vraćati s kamatom. Ali evo, navešću primjer nekih često prodavanih lijekova, kao što je ranitidin, čija je cijena u BiH oko1,6 KM na esencijalnoj listi, a u Hrvatskoj 5,7 KM, u Srbiji 4,47 KM…. Još da dodam da je u BiH jedinstvena stopa PDV na sve, pa i na lijekove, a u zemljama okruženja ili je nema ili je značajno niža pa samo tu imate ogromne razlike u cijeni u apotekama. Bosnalijek kontinuirano ukazuje na ove probleme, a sad se odjednom oko direktora Bosnalijeka stvara nepostojeća afera. Da zaključim, Bosnalijek je za pravilnik o maksimalnim cijenama lijekova na državnom nivou, ali želimo ukazati na niz neistina i nepravilnosti kod njegove izrade i da se kroz ovaj prijedlog htjelo nešto sasvim drugo da nametne.

Uprkos tome, Bosnalijek je završio prošlu godinu s odličnim poslovnim rezultatima, a ova godina je počela još bolje. U čemu je tajna poslovnog uspjeha Bosnalijeka u posljednje vrijeme?

– Naša poslovna politika u proteklih nekoliko godina pokazala se potpuno ispravnom, iako nam potezi domaćih vlasti ne idu u prilog. Orijentacija na izvozna tržišta koja imaju ogroman potencijal u najvećoj mjeri je najzaslužnija za sve bolje finansijske i uopće poslovne rezultate. Naravno, sve to bi bilo nemoguće bez odgovarajuće organizacije poslovanja, kvalitetnih proizvoda i dobre i pravovremene tržišne procjene. Uprkos svim problemima s kojima se suočavamo, a koje druge farmaceutske kuće u svojim zemljama nemaju, uspjeli smo ostvariti izuzetan finansijski rezultat u prošloj, a sve ukazuje na to da će i ova godina biti vrlo uspješna.
Uostalom, ja sam to i obećao kada smo preuzimali vođenje Bosnalijeka. Za nas je neprihvatljivo bilo šta osim pozicije najvećeg i najuspješnijeg proizvođača lijekova u BiH. Uz bolji tretman od strane države, prepoznavanje farmaceutske industrije kao strateške, rezultati bi sigurno bili i bolji.

Koji je udio prihoda od izvoza u ukupnom prihodu Bosnalijeka? Koliko prometa ostvarujete u BiH, a koliko na inostranim tržištima?

-Ukupni prihod od prodaje u prošloj godini iznosio je više od 122 miliona KM i to je značajan porast u odnosu na prethodnu godinu. Činjenica je da je skoro dvije trećine tog prihoda, odnosno oko 65 posto, ostvareno na izvoznim tržištima. Rast prihoda pratilo je i povećanje neto dobiti i to od 10 posto u odnosu na 2014. godinu. Ostvarena neto dobit u prošloj godini je 11 miliona KM, što je potvrda ispravne poslovne politike koja se u značajnoj mjeri oslanja na izvoz. Primjera radi, u odnosu na godine prije mog preuzimanja pozicije direktora Bosnalijeka, dobit koju sada ostvarujemo je dva, tri puta veća.

Koje je glavno izvozno tržište Bosnalijeka?

– Bosnalijekovi proizvodi se prometuju na 13 izvoznih tržišta, među kojima je, visoko potentno tržište Ruske Federacije i dalje najuspješnije i, zašto ne reći, za nas trenutno najvažnije. Bosnalijek je u Rusiji uspio ono što mnoge farmaceutske kuće iz naše regije, pa i Evrope mogu samo sanjati. Za nas je itekako značajan podatak da su se naši proizvodi na tom tržištu izborili za svoje mjesto i da nam se sad otvaraju mogućnosti za nastavak širenja na neke druge zemlje u tom dijelu svijeta. Uspjeli smo se na ovom tržištu odlično suprotstaviti svim nepovoljnim trendovima kroz koje je Rusija prolazila zbog sankcija Zapada, puno bolje nego ijedna kompanija iz regije.

BiH je potpuno liberalizirala tržište lijekova, a nas zanima kakva je situacija na tržištima susjednih država? Je li Bosnalijek prisutan u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji… barem približno koliko su farmaceutske kuće iz susjedstva prisutne u BiH?

-Status i položaj Bosnalijeka, odnosno bh. proizvođača lijekova u susjednim zemljama ne može se uopće mjeriti sa uvjetima koje imaju proizvođači iz tih država u BiH. Naše tržište je potpuno liberalizirano, da ne kažem kako su strani proizvođači u nekim stvarima čak favorizirani u odnosu na domaće. Jednostavno kazano, država BiH se maćehinski odnosila prema svojoj farmaceutskoj industriji, ali postoji nada da će se podići svijest o razvoju domaće industrije, jer samo tako se mogu dobiti toliko željena nova radna mjesta. S druge strane, susjedne države na razne načine su na svojim tržištima zaštitile domaće proizvođače pa Bosnalijek vrlo teško ostvaruje prodor na ta tržišta. Učešće inostranih proizvođača lijekova u ukupnom tržištu lijekova u BiH je 82,1 posto, odnosno preko 436 miliona KM. S druge strane, Bosnalijek kao najveći bh. proizvođač lijekova uopće ne ostvaruje promet na esencijalnim listama Slovenije i Hrvatske, dok je u ostalim zemljama to minimalno i to na specifičnim lijekovima koje nemaju domaći proizvođači. Iz tih podataka je valjda sve jasno. A da se vratim na početak intervjua, mi u budžete naše države, po raznim osnovama, fondu PIO/MIO, zavodima zdravstvenog osiguranja, za osiguranje od nezaposlenosti uplaćujemo desetine miliona KM.

Vlada Federacije je odlučila prodati svoj vlasnički udio, oko 20 posto, u Bosnalijeku. Imate li informacije ko su potencijalni kupci i da li će ta odluka poremetiti vaše poslovne planove?

– Vlada ima pravo raspolagati svojim dionicama kako misli da je najbolje i u tom kontekstu posmatram i njihovu odluku o prodaji vlasničkog udjela. Uprava Bosnalijeka nije uključena u taj proces pa samim tim ne raspolažemo ni informacijama o potencijalnim kupcima 19 posto vlasništva koliko ima Federacija BiH. Mi očekujemo da taj proces prodaje dionica bude okončan uspješno i uvjereni smo da neće na bilo kakav negativan način uticati na poslovanje Bosnalijeka. Stabilnost kompanije, njeno poslovanje i planovi nisu dovedeni u pitanje, iako, ponavljam, zabrinuti smo i razočarani što naša država ne želi stati iza svoje farmaceutske industrije kako to rade susjedne države. Naprotiv, mnogo je poteza koji direktno idu na ruku stranim proizvođačima lijekova u BiH.