Uvođenje e-uprave bi poboljšalo uvjete za poslovanje u BiH

Pitanje tradicionalne trgovine je izuzetno bolno za BiH. Ukidanje carina za robu iz EU će nesumnjivo imati posljedice na domaće proizvođače. S obzirom  na to da je ovo strateški važno pitanje za BiH i da su carine do sada bile najjači mehanizam zaštite domaće privrede, pregovori će sigurno potrajati više mjeseci – izjavio je u razgovoru za Fenu Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje.

Naglašava  da će BiH u pregovorima pokušati da zaštiti ranjive sektore, to se posebno odnosi na poljoprivredu. Ali treba biti realan i znati, kaže Muhović, da je to uvjet koji mi moramo ispuniti, stoga smatra da EU neće napraviti izuzetak u našem slučaju i prestati da insistira na omjeru 1:1, te je samo pitanje koje ustupke će bh. pregovarači dobiti za prihvatanje ovog principa.

Fena: Kada je u pitanju Mehanizam koordinacije koje su njegove slabosti i dobre strane? Kako će to funkcionirati?

Muhović: Zabrinjavajuće je da je Odluka o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH donesena u tajnosti. Iako cijenim želju Vijeća ministara da budu efikasni u usvajanju reformskih odluka, moram naglasiti da demokratski mehanizmi koje imamo na raspolaganju ne smiju biti žrtvovani zarad efikasnosti, a to se naravno odnosi i na niže nivoe vlasti.

Funkcioniranje koordinacije evropskih integracija će ovisiti o političkoj volji svih nivoa vlasti, od kantona do države, da prihvate određene mjere na našem putu u EU, s obzirom  na to da se odluke u zajedničkim tijelima za koordinaciju donose konsenzusom. Kako će taj proces teći u praksi ostaje da se vidi.

Dobra strane donošenja Odluke o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija je da su članovi Vijeća ministara pokazali spremnost i kapacitet da donesu važne odluke za zemlju. Kada pokažu spremnost da te teške odluke donesu pred očima javnosti, pokazat će odgovornost koja odlikuje njihove kolege u EU.

Fena: Koji su osnovni problemi vezani za nedostatak značajnih investicija? Je li to legislativa, javna uprava, korupcija, nestabilna vlast…?

Muhović: Rekao bih kombinacija svih faktora, iako treba reći da je politička nestabilnost definitivno razlog broj 1. Uzmemo li u obzir da ni nama, građanima ove zemlje često nije ugodno u sopstvenoj zemlji kada slušamo populističke izjave naših političara, prirodno je da investitori, koji žele uložiti novac u zemlje u kojima mogu predvidjeti rizike ulaganja i poslovanja, ne žele sebi priuštiti brigu za svoju investiciju.

Potencijalni ulagači iz regiona, koji su bolje upoznati o situaciji u BiH, ističu pravnu nesigurnost, korupciju, ali i nedostatak mlade i stručne radne snage kao bitne prepreke za ulaganje, dok se na zastarjelu legislativu i kompliciranu javnu upravu najčešće žale oni koji su već uložili u BiH i imaju iste probleme kao i domaći privrednici. Istakao bih da investitori idu tamo gdje se kapital oplođuje, što znači u zemlje čije domaće kompanije uspješno posluju. To znači da moramo poboljšati poslovni ambijent u zemlji i omogućiti domaćoj privredi da raste, to će biti najbolji signal investitorima da je naša klima dobra za investicije.

Fena: Koje ste aktivnosti poduzeli kada je u pitanju reforma porezne politike? Koji su Vaši prijedlozi i jeste li naišli na plodno tlo?

Muhović: Početkom 2014. smo objavili analizu „Poreska politika u funkciji ekonomskog rasta i zapošljavanja“, nakon čega smo s nalazima izašli u javnost i iznijeli smo naše prijedloge svim relevantnim političkim subjektima u Federaciji BiH. Naš konkretan prijedlog je smanjenje oporezivanja rada, odnosno smanjenje nameta za domaće kompanije i proizvođače u BiH, čime se treba postići veća konkurentnost naših kompanija na domaćem i stranim tržištima, ali i smanjenje neformalnog tržišta rada u FBiH.

Na tom smo pitanju ostvarili saradnju s institucijama i vlasti, izabranim političkim predstavnicima u BiH i brojnim udruženjima. Odziv donosioca odluka i službenika Vlade FBiH i njenih agencija je tada bio izuzetno dobar, a iako je jasno da će neke od naših preporuka biti implementirane u Zakon o doprinosima, ostaje da se vidi u kojoj mjeri će se to desiti, a u skladu s tim ćemo moći i reći koliko je tlo bilo plodno, odnosno ocijeniti naš uspjeh u zagovaranju rasterećenja domaće privrede.

Fena: Koliko “policy paperi” općenito utječu na proces donošenja odluka?

Muhović: To zaista ovisi od slučaja do slučaja i nema pravila, što je osnovni problem. Može se reći da mnogi političari ne vide značaj istraživanja i predlaganja javnih politika, odnosno znanja koja iz njih dobijaju, jer je jedini relevantan faktor u njihovom predlaganju i donošenju javnih politika odluka stranačkog vrha o određenom pitanju. Ipak vidljiv je blagi napredak. Postoje svijetli primjeri, kada se pojedinci u vlasti zainteresuju za policy preporuke i prepoznaju njihov značaj, te rade na njihovoj implementaciji.

CPU u težnji da utiče na donošenje odluka radi isključivo s konkretnim institucijama, jer težimo vraćanju donošenja odluka u institucionalni okvir, što je u trenutnoj konstelaciji političke moći duži i teži put, ali ćemo njemu biti predani, jer je to jedini način da se moć iz ruku lidera političkih partija vrati u ruke onih koje su građani izabrali da vode ovo društvo.

Fena: Kako olakšati poslovanje privrednim subjektima u BiH? Koji su to potezi koje biste sugerirali različitim nivoima vlasti u BiH?

Muhović: Najprije treba omogućiti BiH građanima i potencijalnim stranim investitorima da brzo, jednostavno i jeftino započnu poslovanje, ali i da brzo i jednostavno mogu završiti s poslovanjem, stoga u FBiH treba kreirati „one stop shop“ sistem, odnosno jednošalterski sistem i smanjiti administrativne troškove kroz izmjenu zakona, po uzoru na ono što je već urađeno u RS-u.

Kroz e-servise za preduzeća je moguće u cijeloj BiH omogućiti privredi online obavljanje svih administrativnih procedura, od osnivanja preduzeća, preko uplate i povrata poreza, podnošenja različitih zahtjeva, predavanja formulara, do zatvaranja preduzeća. Elektronska uprava štedi novac građanima, poslovnoj zajednici i institucijama, te povećava efikasnost institucija, olakšava im analizu podataka i kontrolu, ali i povećava transparentnost njihovog rada i smanjuje mogućnost za korupciju. Potrebno je ubrzati stečajne procese i dobro je da će Vlada FBiH uskoro donijeti zakone o stečaju i predstečajnom postupku.

Zatim treba povećati efikasnost sudstva u rješavanju privrednih sporova, a osnivanje privrednih sudova u FBiH i obuka sudija koji će u njima raditi je u tom smislu imperativ. Također treba olakšati pristup kapitalu, odnosno otvoriti fondove koji će poticati na poduzetništvo, te rasteretiti nove domaće kompanije od nameta, a  putem izmjene Zakona o porezu na dobit poticati privrednike na reinvestiranje. Treba popisati i smanjiti, odnosno ukinuti brojne parafiskalne namete.

Fena: CPU naglašava značaj reformi obrazovanja. Čini se da su ta pitanja stavljena u drugi plan iza ekonomskih i ustavnih reformi? Šta su bolne tačke našeg obrazovnog sistema, naročito visokoškolskog?

Muhović: Osnovni problem leži u činjenici da fragmentirani obrazovni sistem nije odgovorio novim društvenim i ekonomskim okolnostima niti tehnološkom napretku svijeta. Kreativne i inovativne sposobnosti se razvijaju u ranoj mladosti pojedinca, a u tom kontekstu osnovno obrazovanje igra bitnu ulogu. Evropska unija je prepoznala značaj kreativnosti i inovativnosti kao ključnog elemenata dugoročne konkurentnosti u modernom svijetu.

Nažalost, u BiH struktura nastave i uloga nastavnika i učenika u nastavnom procesu ne potiču djecu na inovativnost i kreativnost, niti kod djece pojačavaju prirodnu želju za učenjem. Po istraživanjima, krivicu snose rigidni i zastarjeli nastavni programi, loša opremljenost škola, izostanak profesionalnog usavršavanja obrazovnog osoblja, neadekvatna selekcija nastavnika i neadekvatno inicijalno obrazovanje nastavnika. Za srednje i visoko obrazovanje se vežu problemi koji se odnose na povezanost obrazovnog sistema i tržišta rada. Naše obrazovne institucije godinama proizvode suficitaran kadar, a pri tom vlasti univerzitetima subvencioniraju školovanje kadra koji nije potreban privredi.

Pri tom većina fakulteta nema adaptiran program koji nudi vještine i znanja potrebna u današnjem vremenskom kontekstu, pa je ono što studenti uče često zastarjelo ili potpuno irelevantno za poslove koje će obavljati kada počnu raditi. Akreditiranje obrazovnih institucija i kontrola kvaliteta je dodatni problem. Reforma obrazovanja je zaista najveći izazov za društvo u čijem planiranju i provedbi osim vlasti treba učestvovati i akademska zajednica, poslovna zajednica i stručna javnost.

Fena: Koji su CPU-ovi aktuelni projekti?

Muhović: Naše će aktivnosti  započeti dijalog stručne javnosti, građana i donosioca odluka o važnim pitanjima koja se odnose na poboljšanje poslovnog okruženja i na aktualne socio-ekonomske reforme. U želji da damo doprinos reformama adresiraćemo potrebu za proširenjem reformske agende da bi reforme uključile određena pitanja koja nisu uvrštena u Reformsku agendu ili nisu adekvatno adresirana.

Također ćemo raditi na ekonomskoj edukaciji građana, odnosno na informiranju javnosti o vezi  s ekonomijom, porezom i političkom odgovornosti. Radit ćemo i na jačanju pozicije i uloge malih i srednjih preduzeća u procesu donošenja odluka koje ih direktno pogađaju. Samo realni sektor može biti faktor stabilizacije i ekonomskog oporavka Bosne i Hercegovine, to se posebno odnosi na mali i srednji biznis, a za to treba stvoriti odgovarajuće uvjete.