Uspješna turistička saradnja Banje Luke i otoka Vira
Turistička saradnja Banje Luke i otoka Vira uspješno traje već dvije godine, a najesen je planirano predstavljanje ovog grada u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije i u Sarajevu, a nakon toga i Mostaru.
Direktor Turističke organizacije Banja Luka Ostoja Barašin ističe da su saradnju počeli prije dvije godine u najvećem gradu RS-a, kada je turistička ponuda Vira predstavljena banjalučkom turističkom tržištu.
Banjalučani su je u uzvratnoj posjeti bila početkom juna ove godine, predstavljajući turističku i gastronomsku ponudu.
– Ovo je dobar način saradnje turističkih organizacija iz regija, na uvezivanju turističkih tržišta kako bi se omogućio lakši protok turista u oba smjera i uposlili turistički kapaciteti – kazao je Barašin novinarima bh. medija, koji su se na licu mjesta uvjerili u uspješnu sardanju dviju turističkih organizacija.
Banja Luka, kako je naveo, bilježi porast dolazaka turista, a Hrvatska je na trećem mjestu po broju gostiju, nakon Srbije i Slovenije.
– Tendencija rasta dolazaka turista iz Hrvatske je pozitivna i želimo da je podstaknemo – istakao je direktor Turističke organizacije Banje Luke.
S tom ocjenom slažu se i u “Vir turizmu”.
– Naša turistčka promocija u Banjoj Luci je bila jedna od najboljih i jako dobro prihvaćena, nakon čega smo nastavili saradnju s Turističkom organizacijom Banje Luke, najviše zahvaljujući Ostoji Barašinu i Branki Branković, koji su nam pružili značajan broj informacija, dali nam logističku podršku i brojne kontakte ostalih turističkih agencija s kojima smo stupili u kontakt. Sada šaljemo naše turiste u Banju Luku i obrnuto – rekao je Željan Kalac, koji je u proteklih nekoliko godina vodio Virsko općinsko preduzeće “Vir turizam”.
U planu je, dodaje, proširenje saradnje na ostale gradove u BiH, kojima će osim čistog mora predstaviti uređene plaže, dobru infrastrukturu, bisciklističke staze, vidikovce…
– Na taj način bi u BiH predstavili naš otok u naboljem svjetlu, jer nam je i prirodno da pozovome turiste iz BiH da dođu na otok Vir – rekao je Željan Kalac podsjećajući da su 2015. godine bili peti grad po broju noćenja u Republici Hrvatskoj, iza turističkih perjanica Dubrovnika, Rovilja, Umaga i Poreča.
Na Viru, koji je mostom povezan s kopnom, nalaze se brojne istorijsko-kulturne znamenitosti, među kojima je i stari pomorski svjetionik, sada pretvoren u rezidencijalnu “Villu Lanternu”. Vir još nije mjesto s velikim hotelima, već se baziraju na privatnom smještaju u porodičnim pansionima, apartmanima i cijelim kućama za odmor.
Turistima nude vožnju oko Vira, akva park, a najveća manifestacija u okviru projekta “Vir 365” je “Virsko ljeto”, koja je danas počela na tom otoku i traje više od tri mjeseca, uz bogat kulturni i zabavni sadržaj. Vir je od Zadra udaljen 26 km, od Nina 15 km, u blizini su nacionalni parkovi, Kornati, Plitvice, dok je Lika na sat i po vremena vožnje automobilom. Strategijom razvoja turizma do 2030. planiraju izgraditi marinu, hotel, kamp, turističko naselje…
Predstavnik Ureda načelnika Općine Vir Antonio Vučetić ističe da je ovo specifičan otok, jer je u privatom vlasništvu, i kao takav jedini je u Hrvatskoj, jer su ga starosjedioci otkupili od vlastele 1908.godine. Nakon proteklih godina, kako kaže, uspješnog razvoja, danas na Viru postoji 10.000 stambenih objekata, a ljeti na otoku boravi više od 50.000 stanovnika, dok sam otok broji njih oko 4.000.
– Stoga su i potrebe Vira velike i bio je neophodan strateški način razmišljanja i upravljanja otokom – rekao je Vučetić precizirajući da su, nakon depopulacije koja nije mimoišla ni ovaj prostor, vlasti razvile socijalni program podrške mladih ljudi i obitelji, od kolijevke do starih dana.
Ističe da su se nakon ‘90. godina na Vir doseljavali ljudi iz raznih krajeva, pa i iz BiH.
– Na ovaj otok su došle mlade i perspektivne obitelji, željne rada, koje su htjele bolji život i ta garnitura koja se doselila su iznimno vrijedni ljudi, između ostalog i Banjalučani. Možemo samo reći riječi hvale za sve doseljenike, i uz starosjedioce, to su danas sve Virani – zaključio je Antonio Vučetić.