Umire najveća žitnica Bosne i Hercegovine: Sela pusta, nestaju proizvođači hrane

U Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, poljoprivrednici se užurbano pripremaju za proljetnu sjetvu.

Međutim, svaka nova sezona donosi iste probleme.

Sjetva je sve skuplja, a poljoprivrednika sve manje. Prema podacima pojedinih udruženja, u Semberiji je tokom osam godina od poljoprivrede odustalo 10 hiljada poljoprivrednika. Mnogi se pitaju – Ko će proizvoditi hranu?

U Semberiji, najvećoj žitnici Bosne i Hercegovine, ove godine planirana je sjetva na oko 32.000 hektara, javlja BHRT.

Mladi odlaze

– Najdominantnija kultura je kukuruz, zatim povrće, soja. Imamo u odnosu na prošlu godinu kada je u pitanju kukuruz imamo nešto manje površine, kaže Sreten Vučković iz Odjela za poljoprivredu Bijeljine.

Pored visoke cijene koja iz godine u godinu tjera ljude od njiva, sela su suočena sa masovnim odlaskom stanovništva, posebno mladih.

– Neće imati ko da radi ovaj posao. Ovo su ostale srednje generacije ljudi, starijih što ima da pripomogne, ali mlađe generacije nema, kaže poljoprivrednik Milenko Nikolić.

– Mi ako ne posijemo, nećemo imati šta da požanjemo, to znači udar i na budžet i sve ostalo. Vidite da cijene divljaju, zašto zato što je u Semberiji 10.000 proizvođača ugašeno, poručuje Savo Bakajlić iz Udruge poljoprivrednika Semberije i Majevice.

Neophodna podrška

Mladima na selu je neophodna podrška i veće prepoznavanje od strane nadležnih, smatra 24- godišnji Miodrag Lazić, koji je nakon završetka poljoprivrednog fakulteta, nastavio posao na porodičnom gazdinstvu.

– U mom selu imaju još samo dva momka koji se bave poljoprivredom, mada i oni razmišljaju šta da rade, država pomaže ali mogli bi da izdvoje nas ispod 30 godina, ja imam i sina i njega ću savjetovati da ostane na selu, ali moram da mu obezbijedim neku priču, kaže Lazić.

Izazova za mlade na selu je mnogo, ali perspektive itekako ima, kaže Miodrag.

– Najljepše je to što si slobodan, što možeš sam da organizuješ svoje vrijeme, niko te ne uslovljava osim prirode, dodaje.

Sa oko 60 posto stanovništva koje živi i radi na selu Bosna i Hercegovina, uz Finsku i Irsku, spada u jednu od najruralnijih zemalja u Evropi. Ako je suditi po statistici odlaska stanovništva, ta titula nam polako izmiče i mijenja se titulom zemlje staraca.