Ujedinjavanje regionalnih berzi u SEE Link obilježilo 2017.

Direktor Sarajevske berze Tarik Kurbegović izjavio je u razgovoru za Fenu da je 2017., kad je tržište kapitala u pitanju, okarakterisalo ujedinjavanje regionalnih berzi u platformu SEE Link sa sjedištem u Skoplju, pod pokroviteljstvom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Platformi su pristupile Atinska, Banjalučka, Beogradska, Bugarska, Makedonska, Ljubljanska, Sarajevska i Zagrebačka berza.

– To je rezultat decenijske saradnje tokom koje su balkanske berze pokušavale uspostaviti zajedničko tržište jer za velike investitore treba veća ponuda i atraktivnije tržište – rekao je Kurbegović.

Pojasnio je da time berze ne gube svoj legitimitet ni identitet već se samo povezuju na jedinstvenu platformu na kojoj se u ponudi mogu naći sve kompanije koje su na tim pojedinačnim berzama, a takvim pristupom bi berze i među lokalnim investitorima mogle povećati likvidnost.

Kurbegović je naveo da je prva ili “Trade” faza uvezivanje već okončana a to je bilo kreiranje i pokretanje zajedničke platforme od strane Bugarske, Makedonske i Zagrebačke berze, na koju se mogu priključiti i ostale kreirajući vlastiti software.

Dodao je da je nakon toga, u drugoj fazi, data mogućnost i brokerskim kućama da postanu članovi SEE Linka što je znatan dio njih i učinio, a u trećoj fazi slijedi pojedinačno povezivanje među brokerskim kućama.

– Već u ovom mjesecu ili početkom narednog očekujemo prve transakcije iz Sarajeva na drugim tržištima posredstvom naših brokerskih kuća – rekao je Kurbegović i dodao da predstoji još uvezivanje registara vrijednosnih papira i rješavanje obavljanja transakcija.

Precizirao je da je Sarajevska berza po prometu berzi u regiji u zadnjih nekoliko godina među prve tri – skoro redovno prednjači Zagrebačka, ali kada bi BiH gledali kao cjelinu, odnosno sabrali promet Sarajevske i Banjalučke, onda bi vjerovatno bili na drugom mjestu.

Također, Kurbegović je kazao da se i aukcije trezorskih zapisa Federacije BiH već niz godina obavljaju putem Sarajevske berze, a Vlada FBiH odlučuje koliko se zadažuju na taj način kod komercijalnih banaka, jer ti zapisi zbog malih prinosa nisu interesantni drugim ulagačima.

Dodao je da bi željeli da ta praksa bude proširena i na korporativne obveznice javnih kompanija poput Autocesta FBiH ili Elektroprivrede BiH koje bi tako, jednim dijelom, mogle finansirati svoje projekte.

U 2017. godini na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 532.607.355 KM, što čini 52,28 posto ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama. U sklopu 5.030 transakcija prometovana su 42.105.272 vrijednosna papira. Koristeći infrastrukturu Sarajevske berze uspješno je okončano 15 javnih ponuda, u ukupnom iznosu 308.620.381,73 KM.

Također, održano je 12 vanrednih aukcija putem Berze u ukupnoj vrijednosti 43.111.473,22 KM, te je prijavljeno 96 vanberzanskih transakcija i 11 paketa dionica u ukupnoj vrijednosti 44.396.194,21 KM.

Kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a, u 2017. zabilježen je pad vrijednosti od 25,10 posto. Pad je zabilježen i kod indeksa SASX-10 od 18,54 posto u odnosu na prethodnu godinu, a vrijednost indeksa SASX-30 porasla je za 0,53 posto u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, zabilježila je pad od 8,67 posto u odnosu na prethodnu godinu, a indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, na kraju godine zabilježio je vrijednost od 10.009,98 indeksnih poena.

U 2017. najveći promet ostvario je član Berze “Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina u iznosu 274.751.315,62 KM.