U Sloveniji i Njemačkoj u 2018. zaposleno 17.090 građana BiH

U Sloveniji i Njemačkoj prošle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno je 17.090 građanina BiH, što je za 61,3 posto više nego godinu prije.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić na konferenciji za novinare u Sarajevu je kazao da je od početka implementacije Sporazuma o zapošljavanju sa Republikom Slovenijom i Dogovora o posredovanju u zapošljavanju sa SR Njemačkom od 2013. do kraja 2018. godine ukupno izdata 40.551 radna dozvola našim građanima u ovim državama.

Kada je riječ o Sloveniji, u 2018. godini izdato je 16.090 radnih dozvola za građane Bosne i Hercegovine, te je taj broj građana i zaposlen u Sloveniji posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U 2018. godini po broju oglasa na prvom mjestu su varioci i vozači sa po 16 posto, zidari 13 posto, tesari i radnici u proizvodnji sa po šest posto, bravari tri posto, kuhari, armirači i električari sa po dva posto i građevinski radnici jedan posto. Navedena zanimanja se odnose na SSS i KV kvalifikaciju, a oko tri posto oglasa odnosilo se na radnu snagu sa VSS kvalifikacijom.

Plaće svih radnika se kreću u bruto iznosu od 800 do 2.400 eura, a vezano za spolnu strukturu uglavnom se u 99 posto slučajeva radi o angažmanu muške radne snage.

Što se tiče Njemačke, u 2018. godini na osnovu realizacije Dogovora o posredovanju u zapošljavanju medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom izdato je 1.000 radnih dozvola. Od tog broja oko 60 osoba su zaposlene putem projekta Triple Win, a ostatak putem projekta zapošljavanja kod poznatog poslodavca.

Plaće svih radnika se kreću u minimalnom iznosu od 1.800 eura bruto u prvoj godini, iako u prosjeku ugovori za prvu godinu dolaze na oko 2.000 eura, a vezano za spolnu strukturu 62,5 posto zaposlenih su žene.

Iz Federacije BiH dolazi 80,43 posto zaposlenih, 19,37 posto iz RS, te 0,2 posto iz Brčko distrikta BiH.

Direktor Bandić je naglasio da se trend pozitivnih kretanja na tržištima rada, kako u BiH, tako i u inostranstvu, odrazio na smanjenje broja predmeta socijalnog osiguranja.