U RS-u osam posto visokoobrazovanog stanovništva
Procent visokoobrazovanog stanovništva u Republici Srpskoj (RS) iznosi oko osam posto i primjetno je da nedostaje fakultetski školovanog kadra.
Vlada RS-a u Prijedlogu programa ekonomskih reformi za period 2017-2019 godina, koji će 22.decembra razmatrati poslanici Narodne skupštine RS-a, ukazuje na potrebu unapređenja povezanosti obrazovanja i tržišta rada, odnosno povećanje njegove efikasnosti.
-Ne možemo zanemariti činjenicu da je posljednjih godina u porastu broj nezaposlenog visokoobrazovanog kadra, što upućuje na potrebu čvršćeg povezivanja visokog obrazovanja i tržišta rada – stoji u ovom dokumentu.
Od posebnog značaja je, dodaju, pitanje obrazovanja mladog naučnoistraživačkog kadra, naročito doktora nauka zbog čega je neophodna reforma doktorskih studija, koja je kompleksan proces.
Kao ključne prepreke za rast i konkurentnost u datoj oblasti Vlada je navela – inertnost visokoškolskih ustanova u provođenju intenzivnih promjena shodno dugotrajnom, skupom i kompleksnom procesu izmjene postojećih i uvođenja novih studijskih programa; tržište radne snage je prezasićeno i neelastično, te postoji nedostatak finansijskih sredstava na nivou visokoškolskih ustanova.
Ističu da će se unapređenje povezanosti obrazovanja i tržišta rada realizovati analiziranjem potrebe tržišta rada i realnog sektora radi usaglašavanja s upisnom politikom u srednjim školama i na visokoškolskim ustanovama, te unapređenjem neposredne saradnje i usklađivanjem s potrebama privrednog razvoja i tržišta rada, jačajući preduzetničko-inovativne komponente u oblasti srednjeg i visokog obrazovanja.
Povećanje efikasnosti tržišta rada u značajnoj mjeri će uticati na konkurentnost privrede RS-a čiji je cilj smanjenje stope nezaposlenosti.
-Intervencije na tržištu rada su izuzetno osjetljive, jer se njima direktno utiče na ekonomski i socijalni položaj cjelokupne populacije. S jedne strane, pozitivne promjene na tržištu rada, u smislu povećanja broja zaposlenih, smanjenja nezaposlenosti i unapređenja kvalitete zaposlenja mogu imati multiplikativni efekat na sveukupno ekonomsko i socijalno stanje. S druge strane, negativne posljedice provođenja reformi na tržištu rada koje se mogu desiti u slučaju smanjenja primanja radnika, povećanja nesigurnosti zaposlenja, izazivanja nestabilnost na tržištu rada, mogu da izazovu ozbiljne ekonomske i socijalne konflikte u društvu – navode iz Vlade RS-a u Prijedlogu programa ekonomskih reformi.
