U Hrvatsku ove godine stiglo 72 hiljade stranih radnika, najviše iz BiH

Prvi podaci o broju osiguranika na Hrvatskom zavodu za penziono osiguranje pokazuje nove rekordne vrijednosti u posljednja tri desetljeća. U aprlu je broj zaposlenih premašio 1,69 miliona i u odnosu na prethodnu godinu povećan je za oko 52 hiljade, oko tri posto.

Tom su rastu pripomogla i nova zapošljavanja stranih radnika, iz tzv. trećih zemalja, za koje je i MUP Hrvatke objavio najnovije podatke koji pokazuju da je do kraja aprila u ovoj godini odobreno zapošljavanje gotovo 73 hiljade radnika.

U odnosu na broj izdanih dozvola u prva tri mjeseca, vidi se da je u aprilu izdano novih i produženo gotovo 21 hiljada dozvola, a o snažnom trendu rasta zapošljavanja stranaca govori i činjenica da je u odnosu na isti period u 2023. broj izdanih dozvola povećan za trećinu.

Prednjače BiH i Nepal

Iako se početkom godine Nepal pokazao kao glavno tržište s kojeg hrvatskim poslodavcima stižu radnici, BiH se s podacima za april vratila na prvu poziciju. U aprilu je za radnike iz naše zemlje izdano oko četiri hiljade dozvola pa je ukupna brojka za prva četiri mjeseca prešla 14 hiljada dozvola, a 13,7 hiljada za Nepalce, javlja Poslovni.hr.

Srbija s nešto manje od 10 hiljada dozvola treće je emitivno tržište za zaposlenike u hrvatskim firmama, a slijede Indija (sedam hiljada), Filipini (pet hiljada), te Makedonija, Bangladeš, Kosovo, Uzbekistan i Egipat.

Nedostatak na tržištu rada u Hrvatkoj “uvozom” najviše nastoje pokriti poduzetnici iz građevinskog sektora – MUP im je odobrio više od 25 hiljada dozvola. Kako se pokreće turistička sezona, intenzivira se i potražnja hotelijera i ugostitelja, kojima je odobreno zapošljavanje oko 23 hiljada djelatnika, bilo izdavanjem novih ili produženjem radnih dozvola ili sezonskim zapošljavanjem.

Ne jenjava ni zapošljavanje stranih radnika i u ostalim segmentima gospodarstva koje također pogađa manjak domaćih kadrova – industriji (devet hiljada), prometu (pet hiljada) i trgovini (2,7 hiljada).

Statistički podaci MUP-a pokazuju i da priobalne županije nastavljaju s velikom potražnjom za radnicima iz trećih zemalja. Grad Zagreb i zagrebačku županiju, koje MUP statistički prati objedinjeno kao policijsku upravu, a koji zbog veličine i razvijenosti gospodarstva i najviše zapošljavaju, ukupno su ove godine dobili dozvole za 15 hiljada radnika.

Brojčano pet puta manja Istra u prva četiri mjeseca ima dozvole za zapošljavanje 11,5 hiljada stranaca. I druge “turističke” županije u vrhu su po angažiranju stranaca – Splitsko-dalmatinska (osam hiljada), Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska (oko šest hiljada), Zadarska (4,5 hiljde), a iz te je grupe najmanje za stranim radnicima posegnula Šibensko-kninska županija (dvije hiljade).

Osjetno više od 200 hiljada

Od kontinentalnih područja, brojčano se s dozvolama izdvaja Varaždinska (četiri hiljade dozvola), dok je najmanje radnih dozvola MUP izdao u dvije najslabije razvijene županije, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj, u svakoj manje od 400.

Suočavanje s problemom nedostatka radnika bolna je tema i u drugim evropskim zemljama, pa čak i u susjednim zemljama iz kojih i u Hrvatskoj još uvijek posežu i namiruju potrebe. O hrvatskim razmjerima povećanja potreba svjedoče brojke iz zadnje godine prije ukidanja kvotnog sistema.

Tada je, naime, odobreno bilo da se na godišnjem nivou u 2021. može izdati nešto više od 78 hiljada dozvola, s tim da je na kraju godine broj izdanih dozvola bio manji, oko 54 hiljade. I te su brojke u odnosu na prethodne godine bile višestruko povećane, a nastavi li se trend rasta, ovu godinu završit će se i s osjetno više od 200 hiljada odobrenih dozvola strancima, koliko su predviđanja HUP-a.

Sadašnji broj osiguranika na HZMO-u time bi mogao prijeći 1,7 miliona, nivu koji je Hrvatska imala u predtranzicijskom periodu i u vrijeme socijalističkog upravljanja, ali i oko 800 hiljada stanovnika više.