U Glamoču počinje gradnja poslovno-edukativnog centra

U središtu Glamoča, na površini od 1.050 metara kvadratnih, uskoro će početi izgradnja poslovno-edukativnog centra koji će, nakon što bude stavljen u funkciju, omogućiti da to mjesto prvi put nakon više od dvije decenije poslije rata u Bosni i Hercegovini svojim posjetiocima ponuditi brojne sadržaje, ali i zaposli novih desetak radnika, javlja Anadolu Agency (AA).

Bit će to omogućeno sporazumom o saradnji potpisanim danas u turskom gradu Bolu između Medžlisa Islamske zajednice Glamoč i Unije turskih općina (TDBB) vrijednog milion turskih lira (oko 250.000 eura).

U najznačajnijoj mjeri pomoć u realizaciji projekta pripada turskim općinama Zeytinburnu, Gebze, Kodžaeli, Umruniye, Badžilar, Sandžaktepe i Beykoz.

Planirano je da objekat svojim posjetiocima ponudi i mogućnost organizovanja konferencija i seminara, ali i prodavnice suvenira i proizvoda u kojima će se moći naći proizvodi od tekstilnih do poljoprivrednih, koji imaju autentično porijeklo i predstavljaju širi prostor Glamoča.

Kamen temeljac za gradnju poslovno-edukativnog centra u Glamoču krajem septembra prošle godine položio je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović.

Brojni sadržaji centra u Glamoču

“Prije svega, moram reći da smo zadovoljni da je, nakon što smo dovršili projekat i ostalu potrebnu dokumentaciju, došlo i do potpisivanja ugovora između nas i Unije gradova i općina turskog svijeta i u tom kontekstu želim iskazati svoju iskrenu zahvalnost organizaciji koja je učinila sve da se ovaj projekat dovede do završnog čina. Za Glamoč kao povratničko mjesto više je nego važno da ima objekat ovakvog tipa, posebno za malu povratničku bošnjačku zajednicu. U tom kontekstu želim se zahvaliti turskom narodnu na svemu što su činili i čine za nas”, rekao je za Anadolu Agency Arif Kovačević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Glamoč koji je činu potpisivanja u turskom gradu Boluu boravio u društvu sa Muhamedom Dragolovčaninom, glavnim imamom Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

Kovačević je istakao da slijede ozbiljne aktivnosti kada je u pitanju izgradnja poslovno-edukativnog centra.

“Sezona je poprilično prošla, dobar dio ove građevinske sezone smo propustili tako da će to vjerovatno malo prolongirati radove i u narednoj godini. Ja se nadam da ćemo nekada do ovih doba naredne godine imati otvorenje tog objekta i da ćemo već tada otvoriti neko preduzeće koje će se baviti u određenom segmentu i ugostiteljstvom i ponuditi nove usluge na području opštine Glamoča”, istakao je Kovačević.

Istakao je da su njihove procjene od prije da Glamoč može ponuditi više, te da je potrebno da se više ulaže u infrastrukturu i u kapacitete poput poslovno-edukativnog centra.

“U tom kontekstu možemo razviti, odnosno proizvesti određenu turističku ponudu koja može da obogati ukupnu ponudu u Glamoču. Mi se nadamo da će to dovesti do zapošljavanja određenog broja ljudi što će samim tim stvoriti uslove za ostanak i opstanak na tim područjima”, zaključio je Kovačević.

Ekspert za međunarodnu saradnju u Uniji turskih općina zadužen za Balkan Vedad Halilović istakao je u razgovoru za Anadolu Agency kako im je u prvom dijelu bio cilj da spoje općine iz Turske sa općinama sa Balkana.

“Posebno smo aktivni, odnosno možemo izdvojiti Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Članice iz tih država su veoma aktivne. U posljednje vrijeme imamo Albaniju sa njihovim Savezom općina koji se učlanio da bude dio saveza općina turskog svijeta. Tu su i Kosovo, Bugarska, Moldavija. To su neke države za koje sam ja zadužen da koordiniram unutar unije”, rekao je Halilović.

Naredni korak TDBB-a, kako kaže Halilović, jeste da povezivanje općina ne bude samo između Turske i tih država. Nego, želi se kaže Halilović, da preko tog saveza imaju povezivanje naprimjer općina iz Bosne i Hercegovine sa općinama Azerbejdžana, općine iz Makedonije sa općinama iz Kazahstana. Jako interesantno područje je, kaže, Tataristan unutar Rusije.

Prenošenje iskustava i znanja

“To je možda najrazvijeniji dio Rusije. Mi imamo u Upravnom odboru njihovog člana. Mi smo prošle godine u Bosni i Hercegovini imali samit lokalnih zajednica. Poslije tog samita se desilo da su neke općine ostavrile mimo Turske neku saradnju, odnosno neki kontakt. Tako imamo primjer sa Kipra, dešavala su se bratimljenja između općina iz Kirgistana i sa Kipra, Makedonije. To nam je neki naredni cilj da Unija, čije sjedište jeste u Turskoj, želi da bude što više internacionalna. Želimo da bude saradnje kroz Uniju i država direktno, a posebno su interesantni ekonomski Azerbejdžan, Kazahstan, Tataristan i druge članice… Svaka država može da ponudi nešto svoje, nešto originalno, kao što općine iz Bosne i Hercegovine vide nešto novo ovdje, tako imao sam priliku da vidim da su općine iz Turske također neke interesantne stvari vidjele u Bosni i Hercegovini u primjeni i u drugim državama. Tako da je razmjena znanja i iskustva jako bitna”, naveo je Halilović.

Što se tiče programa TDBB-a, kaže, uglavnom imaju dva koncepta. Tu je, veli, edukacija. Edukacijom, ističe, “nazivamo to da dovedemo profesionalne zaposlene iz općina o određenoj temi, kao što je recimo civilna zaštita, elektronsko praćenje dokumenata kroz općinu, čistoća…”

“A, posebno imamo programe za načelnike, ali to ne nazivamo edukacijom nego razmjenom znanja i iskustva kada oni dolaze. Također, dva tipa su te organizacije. Nekada organizujemo druženja, odnosno programe za općine iz različitih država, a nekada to bude tematski za jednu državu. Naprimjer, nama se kandiduje neki problem ili neka tema iz jedne države koja je njima bitna kao što je odvoz smeća ili recikliranje. Mi vidimo koje su općine u Turskoj napredne i snažne iz tog dijela, odnosno koje su baš otišle dalje i pokušamo im pomoći razmjenom iskustava. To nije samo u Istanbulu već u cijeloj Turskoj. Idemo u Konju, Antaliju… Idemo da vidimo, jer uglavnom se općine razlikuju po onome po ćemu su jako dobre, tako da postaju prepoznatljive. Tako da i mi na osnovu toga naše programe organizujemo u Turskoj, Istanbulu. Dosta programa bude u Istanbulu, ali smo u posljednje vrijeme možda i primjetili da to nije najbolja stvar zato što je Istanbul prevelik. Za neke druge općine kada su brojke u pitanju, kada se postave na sto onda su one ogromne, pošto je Istanbul sam kao država. U posljednje vrijeme idemo da posjećujemo neke manje općine, da budu slični problemi i sličan broj stanovnika”, naveo je Halilović.

Brojni projekti za BiH

Istakao je da im je jako važan projekat koji ima i neku simboliku – most, za koji se nadaju da će uskoro biti izdata dozvola od Banjaluke, da se izgradi. To je most koji povezuje dva entiteta, koji je u ratu srušen.

“Mi bi željeli da budemo ti koji će ga obnoviti. To su naše dvije članice Grad Doboj i općina Doboj-Istok. Tu je i poslovno-edukativni centar u Glamoču. Finansiramo i neke druge stvari kao što su Međunarodni forum solidarnosti Emmaus, finansiramo izgradnju bungalova za djecu bez roditeljskog staranja, koji se u posljednjoj fazi privikavaju, odnosno educiraju prije izlaska u zajednicu. Pored toga finansiramo neka kulturna dešavanja kako u Turskoj tako i u drugim državama. Naprimjer u Bosni i Hercegovini već treću godinu zaredom podržavamo održavanje manifestacije Ajavatovica koja traje mjesec dana. Imali smo još dosta projekata kojim povezujemo naše općine članice sa nekim turskim organizacijama, državnim kao što su Crveni polumjesec, Agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), Vakufska direkcija. Posredstvom nas možemo da ih okupimo na jednom mjestu i da oni izlože neke svoje planove, projekte”, navodi Halilović.

Uglavnom, naglašava, služe mnogo da malo ubrzaju tu komunikaciju između općina i institucija.  Osim ovih, ističe, tu je i projekat izgradnje odjeljenja stomatologije u Bihaću vrijednog između 300 i 400.000 KM.

“Balkan je jedan od tri fokusa koji imamo. Osim Balkana, to su Kavkaz i srednja Azija. Unija se neće širiti dalje, a to je sadašnji stav menadžmenta Unije. Hoćemo da imamo fokus, da znamo gdje smo. Ima nekih ponuda odnosno zahtijeva za učlanjenje nekih općina, nekih organizacija iz Afrike i dalekog Istoka, ali fokus sadašnjeg menadžmenta jeste da budemo fokusirani na Balkan. S Balkana pored srednje Azije imamo najviše članova, jako smo aktivni i općine koje su članice jako su aktivne u jednoj dobroj mjeri”, kaže Vedad Halilović, ekspert za međunarodnu saradnju u Uniji turskih općina zadužen za Balkan.