"Alumina" iz Zvornika
U branu crvenog mulja za šest godina investirano 5,4 miliona KM
Savić je pojasnio da je ove godine kompanija uložila 1,7 miliona KM za ojačavanje potpornog tijela brane crvenog mulja, dok je u prethodnom petogodišnjem periodu investirala 3,7 miliona KM za podizanje nivoa bezbjednosti i kapaciteta brane
Kompanija “Alumina” iz Zvornika u posljednjih šest godina investirala je 5,4 miliona KM u objekat brane crvenog mulja u koji se odlaže otpadni materijal iz proizvodnog procesa, izjavio je član menadžmenta ove kompanije Stevo Savić.
Savić je pojasnio da je ove godine kompanija uložila 1,7 miliona KM za ojačavanje potpornog tijela brane crvenog mulja, dok je u prethodnom petogodišnjem periodu investirala 3,7 miliona KM za podizanje nivoa bezbjednosti i kapaciteta brane.
On je naglasio da je nakon ovih ulaganja brana apsolutno stabilna i bezbjedna, dok je uticaj na životnu sredinu sveden na minimum.
“To je jedan od objekata koji ima vitalni značaj za `Aluminu` i analogno tom stavu kompanija se brine i investira u ovaj objekat u koji odlaže crveni mulj”, rekao je novinarima Savić koji je i potpredsjednik Tima za permanentno praćenje stanja na brani crvenog mulja.
Savić je procijenio da je zapunjenost kapaciteta brane oko 19 miliona metara kubnih crvenog mulja, dok projektovani kapacitet objekta iznosi 24 miliona metara kubnih ovog mulja.
“Želimo da u narednim godinama dostignemo projektovani kapacitet brane za odlaganje mulja jer ćemo time obezbijediti određene ekonomske benefite za kompaniju”, rekao je Savić, dodajući da će se u narednom periodu tragati za novim rješenjima u vezi sa tretmanom otpadnog mulja.
Podsjećajući da je brana izgrađena 1978. godine, Savić je rekao da se u ovaj objekat pune četiri decenije odlaže otpadni materijal koji nastaje iz proizvodnog procesa u “Alumini”.
Građevinski inženjer Maksim Jovanović smatra da je brana crvenog mulja apsolutno bezbjedna.
“Brana je sa aspekta bezbjednosti pokrivena potrebnim monitoringom koji je predviđen svim propsima i dostignućima u struci i nauci”, pojasnio je Jovanović i dodao da se stanje brane prati od seizmoloških do geodetskih i hidrotehničkih osmatranja.
On je dodao da se sa brane crvenog mulja, odnosno sa 12 lokaliteta iz samog podnožja ovog objekta, uzimaju svaki mjesec uzorci vode za hemijsku analizu da bi se vidjelo ima li nekih procurivanja zalužnjatih voda iz deponije u podzemnim vodama nizvodno od brane.
Jovanović je rekao da sva mjerenja pokazuju da su u okviru očekivanih vrijednosti i ne pokazuju nikakve znakove nestabilnosti ili pomjeranja koja nisu u okviru očekivanih vrijednosti.
On je naglasio da je i sa apekta ekologije ovo siguran objekat, jer se poštuju svi propisi iz te oblasti.
Ocijenivši da je brana napunjena sa 77 odsto akumulacije, te da ima još 23 odsto slobodnog prostora, Jovanović je rekao da, prema sadašnjoj radnoj dinamici fabrike, ima prostora za odlagalište crvenog mulja još sedam godina.
On je naveo da je na ovom objektu prisutan od 1972. godine, od kada su počela geotehnička istraživanja za izradu projektne dokumentacije.
“Brana je projektovana u dvije faze. Prva faza je za visinu od 40 metara i ona je trebalo da se koristi za desetogodišnji rad fabrike, dok je drugom fazom objekat nadvišen za još 20 metara, što znači da je ukupna visina brane iznosila 60 metara”, rekao je Jovanović i dodao da je drugom fazom bilo dovoljno prostora za odlaganje mulja za 20 godina.