U BiH smanjen uvoz električnih vozila, raste zanimanje za hibride

U prvih šest mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 106 električnih vozila, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za oko 15 posto kada je uvezeno 125 takvih vozila. U isto je vrijeme zabilježeni veliki rast uvoza hibridnih vozila za preko 70 posto.

Istraživanje temeljeno na podacima Eurostata iz 2022. koje je objavljeno krajem prošlog mjeseca, pokazalo je da su Bosne i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, evropske zemlje s najmanjom upotrebom električnih vozila.

BiH na dnu liste

Kako je navedeno, BiH je na dnu liste, sa samo 0,01% električnih vozila.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, donijelo je Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do kraja godine, čime je praktično produžen period važenja ranije odluke donesene u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH.

Donošenjem nove odluke do kraja 2024. godine ukinute su carine na uvoz električnih automobila u BiH i značajno smanjene carinske stope s 15 na 5 posto za uvoz hibridnih automobila.

Adnan Kovačević, direktor “Turbo Trade d.o.o.”, firme koja se, uz ostalo, bavi i prodajom polovnih električnih automobila, kazao je Feni kako su ukinute carine na uvoz električnih vozila i značajno smanjene carinske stope za hibridna vozila, omogućile povoljnije uvođenje ovih automobila na tržište BiH.

Unatoč tomu, od svih uvezenih automobila u prošloj godini, električnih je bilo manje od 0,5 posto, naglašava Kovačević.

Kako kaže, na domaćem tržištu prisutna je mala ponuda i potražnja za električnim automobilima.

Auto Centar Turbo Trade u svojoj ponudi ima različite proizvođače i modele električnih vozila starosti od 2018. do 2023. godine, a cijene takvih automobila se kreću od 35.000 do 150.000 marka, ovisno o modelu i godištu, dodaje Kovačević.

Brojne prednosti korištenja električnih automobila

Ističe da korištenje električnih automobila ima brojne prednosti u odnosu na vozila s unutarnjim izgaranjem i hibridna vozila, poput ekološke prihvatljivosti, nižih operativnih troškova, energetske učinkovitost, poticaja i olakšica, manje ovisnosti o fosilnim gorivima i sl.

– Sve ove prednosti čine električne automobile privlačnom alternativom tradicionalnim vozilima i ključnim dijelom buduće održive mobilnosti – naglašava Kovačević.

Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, vrijednost električnih vozila uvezenih u prvih pola godine u BiH iznosila je gotovo pet miliona maraka.

Najskuplji uvezeni električni automobil u ovoj godini plaćen je 226.217,69 KM, plus 38.480,81 KM dažbina, a riječ je o Mercedes Benzu EQS 580.

Kupci električnih automobila iz BiH, veće platežne moći, najviše zanimanja pokazali su za Porsche-Taycan 4S. Njihova se vrijednost u prvih pet najskupljih, kupljenih u ovoj godini, kretala od 226.217 KM do 146.982 KM, bez plaćenih dažbina.

Rast uvoza hibridnih automobila

S druge strane, u BiH se bilježi rast uvoza hibridnih vozila kojih je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno 897, od čega 556 novih, a 341 polovan automobil, što predstavlja rast za oko 71 posto.

Ukupna vrijednost uvezenih hibrida u ovoj godini iznosila je gotovo 50 milijuna maraka, bez plaćenih dažbina.

Poređenja radi, u prvih šest mjeseci prošle godine u BiH je uvezeno 525 hibridnih vozila ukupne vrijednosti 26.605.372 KM, bez dažbina.