U 2020. pad industrijske proizvodnje od 2,6 posto i izvoza od 6,7 posto

Analiza privrednih kretanja na području Tuzlanskog kantona u 2020. godini predstavljena je na današnjoj konferenciji za medije u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla, prilikom koje je istaknuto da je industrija Tuzlanskog kantona izvozno orijentisana i da se većina poslova obavlja za tržište EU.

U 2020. godine zbog posljedica pandemije Covid-19, kako je rečeno, došlo je do pada industrijske proizvodnje za 2,6 posto, zatim do pada izvoza za 6,7 posto , te pada uvoza od 12,7 posto.

– Uspjeli smo da sačuvamo radna mjesta, tako da smo 31.12.2020. godine imali 101.319 zaposlenih i prosječnu neto platu od 835 KM, dok je broj nezaposlenih iznosio 76.898, kazao je Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.

U najmnogoljudnijem kantonu u FBiH poslovala su 3.852 privredna subjekta, koji zapošljavaju 69.133 osobe.

-Zadovoljni smo što smo prošli bez katastrofalnih scenarija otpuštanja radnika. Za očekivati je pokretanje EU privrede, a naša privreda je izvozom orijentisana i možemo očekivati oporavak privrede, međutim, procjena Svjetske banke je da je to period od pet godina . Svi dugogodišnji problemi koje ima naša privreda sigurno će imati još veći izazov za brži oporavak – navodi Kikanović.

Industrija tekstila, kože i obuće je među prvima osjetila posljedice koronavirusa, već u januaru prošle godine kada je došlo do prekida u snabdijevanju repromaterijalom iz Kine, a zatvaranjem u Evropi došlo je i do otežane isporuke gotovih proizvoda i pada potražnje i smanjenja narudžbi.

-S obzirom na to da se ova industrija u TK bazirala uglavnom na lohn poslove došlo je do pada obima proizvodnje i pada izvoza između 20 i 30 posto – izjavila je Edina Kurtić, sekretar Udruženja za industriju tekstila, kože i obuće KPKT.

Osim problema koji su izazvani pandemijom koronavirusa, ova radno intenzivna djelatnost koja uglavnom zapošljava žene, susreće se i sa nizom drugih otežavajućih faktora u poslovanju poput problema bolovanja radnika u periodu do i više od 42 dana, porodiljskog bolovanja, povreda na radu kao i brojnih fiskalnih i parafiskalnih nameta koji opterećuju poslovanje, posebno u doba pandemije, naglasila je.

Poljoprivredna proizvodnja je u 2020. godini zabilježila porast prodaje za 10,42 posto. Ostvareno je i značajno povećanje izvoza i u 2020. godini je prihod od izvoza bio tri miliona KM.

-Ovo je posebno važno jer je 90 posto naših proizvoda izvezeno na najzahtjevnije tržište, tržište EU. Ovo nam ukazuje da TK ima visoke komparativne prednosti u proizvodnji određenih poljoprivrednih proizvoda, kao što su šljiva, kornišon, mlijeko. U narednom periodu neophodno je strateški raditi na novčanim podrškama upravo ovim proizvodnjama – ističe Kurtić.

U oblasti građevinarstva zabilježen je pad obima poslovanja, došlo je do malog povećanja broja kompanija u ovoj industriju, ali istovremeno, i do pada u broju zaposlenih.

Komunalna djelatnost je imala pozitivnu 2020. godinu, zabilježen je porast broja zaposlenih i povećanje ukupnog prihoda.

U oblasti trgovine, kao jednoj od najznačajnijih privrednih djelatnosti u TK, u pandemijskoj 2020. godini otežano je poslovanje, ističe Dino Kalesić, sekretar Udruženja za trgovinu, ugostiteljstvo i turizam KPKT.

-Iako se bilježi pad prometa i pad broja zaposlenih, porasla je prosjećna plata za 8,7 posto u odnosu na 2019. godinu. Kako trgovina na veliko, tako i trgovina na malo u 2020. godini bilježe pad poslovne aktivnosti,s tim što za razliku od trgovine na veliko, gdje je smanjen broj zaposlenih, u trgovini na malo dolazi do blagog porasta broja radnika – navodi Kalesić.

Djelatnosti turizma, ugostiteljstva i hotelijerstva su među najpogođenijim industrijskim granama pandemijom koronavirusa.

– Intervencije vlada na svim nivoima nisu bile dovoljne, oblast je teško pogođena krizom i ne vidi se oporavak u skorije vrijeme. Iako se bilježi blago povećanje broja kompanija i zaposlenih u hotelijerstvu i ugostiteljstvu svi ostali statistički podaci su u padu. Ukazuju na izuzetno tešku situaciju i neophodnost hitne intervencije vlada na svim nivoima kako bi se ublažile posljedice i pokrenuo oporavak u oblastima turizma, ugostiteljstva i hotelijerstva na području cijele BiH, pa tako i TK – zaključuje Kalesić.