U 2018. godini zabilježen pad izvoza voća i povrća

Prema analizama Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH i projekta Švedske i USAID-a FARMA II, izvoz u sektoru voća i povrća u 2018. godini iznosio je 180 miliona konvertibilnih maraka (KM), što je pad u odnosu na prethodnu godinu od 16 posto ili u vrijednosti 33 miliona KM, javlja Anadolu Agency (AA).

Kao dva ključna razloga za pad izvoza iz VTK-a ističu zabranu izvoza u Rusku Federaciju od 22. januara do 11. jula prošle godine i kišno ljeto.

Uvoz se, pak, nebitno promijenio i iznosi 347 miliona KM. No, treba napomenuti da u uvozu tropsko voće učestvuje sa 147 miliona KM. Zemlje iz kojih BiH uvozi najviše voća su Turska, Holandija, Italija, Poljska, Srbija, Hrvatska…

“Godina je u momentu proizvodnje imala čak i neke rekordne pokazatelje, ali kiša od proljeća, pa do momenta branja i skladištenja voća i povrća nismo bili u mogućnosti da skladištimo, pripremimo i izvezemo vani. Ono što treba istaći, kada govorimo globalno o ovim brojkama, jeste da je pokrivenost uvoza izvozom svakako rasla u proteklih pet godina i ona danas iznosi 52 posto. Jedini pad koji smo ostvarili to je ova 2018. u odnosu na prethodnu 2017. godinu“, rekao je Velibor Trifković, rukovodilac Sektora voća i povrća na projektu FARMA II.

Trifković ističe da u ukupnoj strukturi izvoza i uvoza u razmjeni dominira sektor voća. Naime, od 180 miliona KM, čak 60 posto je sektor voća, dok je 20 posto izvoz povrća i 11 posto izvoz proizvoda sa dodanom vrijednošću. Ono što je Trifković naveo kao negativan trend, to je što BiH uvozi dosta proizvoda koji se proizvode u zemlji.

“Ono na šta možemo da utičemo jeste da razvijamo i širimo paletu proizvoda, koja je nažalost kod nas dosta ograničena i to je jedna od ključnih stvari kada smo isticali probleme i u prošloj godini, kada smo isticali šta nam se može desiti kada je tržište u pitanju. Međutim, ovdje treba istaći da od ovih 180 miliona izvoza skoro 60 posto predstavlja izvoz pet ključnih proizvoda, od kojih je smrznuta malina vodeća i lider u tom pogledu. Zatim kruška, jabuka, svježa šljiva i kornišoni“, naglasio je Trifković.

Proizvodnja i izvoz smrznute maline u posljednjih pet godina non-stop raste, da bi 2018. godine dostigla rekordnih preko 23.000 tona izvezene smrznute maline dominantno na tržišta Evrope.

“Jeste ostvaren taj pad u vrijednosnom smislu. Nažalost, pojavljuje se i dalje taj trend pada otkupne cijene maline. U ovom momentu u poređenju za 2017. godinom imamo pad od šest posto, ali je 66 miliona KM smrznute maline izvezene u 2018. godini i ona predstavalja više od 50 posto ukupno od ključnih proizvoda koje izvozimo“, kazao je Trifković.

Tijana Muhamedagić, sekretarka Asocijacije za prehrambenu industriju pri VTK BiH, istakla je da je Njemačka sa 32,9 miliona KM prvo izvozno tržište za sektor voća i povrća. Slijede je Srbija i Ruska Federacija, koja je prethodbnih godina bila na prvom mjestu.

“Ukupan uvoz u 2018. godini iznosio je 347 miliona KM. Ukupan uvoz je rastao. Međutim, ukoliko iz ukupnog uvoza eliminišemo tropsko voće, koje je činilo 147 miliona KM, onda se vidi da je tu došlo do malog povećanja uvoza, odnosno do smanjenja povećanja uvoza. Za razliku od palete proizvoda koju izvozimo, na strani uvoza imamo puno veću paletu. Ističu se banane sa 54 posto i mislim da je interesantna činjenica da godišnje po glavi stanovnika uvezemo 15 kilograma banana“, rekla je Muhamedagić.

Ona je još upozorila potrošače u BiH da bi trebali više koristiti domaće proizvode, jer su na osnovu analize cijena uvezenog voća i povrća u prošloj godini zabilježili da je uvezeno više od 700 šlepera konzumne jabuke po cijeni od 10 do 30 konvertibilnih feninga po kilogramu, što dovodi u pitanje kvalitet tih proizvoda.

“Možemo samo apelovati na građanstvo da kupuje domaće. Zato što sve proizvode koje uvozimo, osim tropskog voća, imamo i sigurno je kvalitetnije od onog koje uvozimo po cijeni od 10 do 30 feninga po kilogramu“, zaključila je Muhamedagić.

U okviru priprema za međunarodne nastupe za sektor voća i povrća VTK BiH i USAID/Švedska FARMA II projekat priredili su katalog 38 izvoznika iz ovog sektora. Prvo predstavljanje kataloga, koji je urađen na engleskom i ruskom jeziku, planirano je na najvećem sajmu hrane na svijetu Anuga 2019 u Njemačkoj, u oktobru ove godine.