Turković: Odluka o zabrani uvoza mesa nije u skladu sa SSP-om

Prijedlog odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz Evropske unije koji je dostavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine na usvajanje Vijeću ministara BiH, nije prošao propisanu proceduru koja prethodi razmatranju materijala na sjednici, niti je obrazložena hitnost donošenja.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković u obrazloženju, za koje je navela da je dužna ponuditi bosanskohercegovačkim poljoprivrednicima i građanima, podsjeća kako imajući u vidu različite interpretacije u javnosti koje se odnose na sjednicu Vijeća ministara, nije glasala za takvu odluku.

U saopćenju navodi da Prijedlog odluke nije prošao proceduru propisanu relevantnim odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) što predstavlja proceduralno kršenje tog sporazuma.

– Bosna i Hercegovina kao ugovorna strana u SSP ima pravo preduzimati mjere propisane odredbama sporazuma i/ili domaćim propisima u za to predviđenim situacijama. Preduzimanje bilo kakve “odbrambene trgovinske mjere”, u skladu s pravilima i principima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) na kojima počiva i SSP, uvijek podrazumijeva iniciranje ili provođenje konsultacija s drugom stranom – pojasnila je.

U slučaju Prijedloga odluke za uvođenje carina za određene proizvode porijeklom iz EU nisu vođene konsultacije sa Evropskom unijom, a konsultacije nisu inicirane ni nakon što je prijedlog za donošenje odluke postao javan i pristigle prve reakcije iz EU, navela je.

Pojašnjava da član 30. SSP-a na koji se Prijedlog odluke poziva, predviđa mogućnost uvođenja mjere u slučaju ozbiljnog poremećaja na tržištu ili domaćih regulatornih mehanizama, pod određenim uvjetima.

– U obrazloženju uz Prijedlog odluke se tvrdi da je na tržištu BiH smanjena potrošnja, te da je došlo do pojave tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda. Kao razlozi za takvo stanje, navode se pandemija Covid-19 i nedovoljan nivo finansijske podrške u poređenju s razvijenim zemljama iz kojih se uvoze poljoprivredno-prehrambeni proizvodi – istaknula je Turković.

U daljem obrazloženju predložene odluke navodi se da je “analiza vanjskotrgovinskog poslovanja” pokazala rast uvoza mesa u BiH, te da se 80 posto tih proizvoda uvozi iz zemalja članica EU, što je izazvalo smanjenu potrošnju svježeg domaćeg mesa, smanjenje otkupnih cijena i poremećaj na tržištu.

– U dokumentu se, međutim, ne navodi ni jedan podatak iz kojeg bi bilo moguće utvrditi stanje na tržištu BiH niti poremećaj koji je uslijed pandemije i uvoza, kako se to tvrdi, nastao – kazala je Turković.

Naglašava da Prijedlog odluke ne sadrži analizu u kojoj je dokazano da je uvoz obuhvaćenih proizvoda prouzrokovao poremećaje na tržištu i tržišne viškove, niti procjenu uticaja mjere na druge proizvođače i potrošače u BiH.

Prijedlog, ističe, također ne sadrži obračun iz kojeg je vidljivo zašto se predlaže uvođenje maksimalnog nivoa carinske stope propisane Carinskom tarifom BiH zbog čega je, tvrdi, Prijedlog odluke i sadržajno kršenje odredaba SSP-a i negativan za druge interesne grupe u BiH.

Podsjeća da je Evropska unija ključni vanjskotrgovinski, ekonomski i politički partner Bosne i Hercegovine koji je do danas na razne načine podsticao i pomagao reformske procese u BiH uključujući i poljoprivredu.

– Stoga je važno voditi računa da se odnosi sa tim važnim partnerom odvijaju na korektan način uz uvažavanje propisanih procedura i traženje rješenja u međusobnom dijalogu. Iako je to uvijek zadnje sredstvo kojem institucije EU pribjegavaju, treba također imati na umu da su u ovakvim situacijama moguće kontramjere – naglasila je je.

Takve mjere mogu se kretati od suspendiranja sistema autonomnih preferencijalnih mjera (ATM) za robe porijeklom iz BiH, suspendovanja tehničke pomoći do blokiranja sredstava finansijske pomoći.

Kaže da tome svjedoči najnoviji primjer Ukrajine kojoj je zbog zabrane izvoza drveta po sporazumu sa EU najprije blokirana pomoć od 600 miliona eura, a kasnije vođen arbitražni postupak u kojem je Ukrajina proglašena odgovornom za uvedenu mjeru.

U saopćenju je stoga podsjetila da BiH kao zemlja koja napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji, sve važne odluke koje donosi mora temeljito pripremiti uz sagledavanje svih okolnosti i mogućih posljedica za Bosnu i Hercegovinu.