Tržište BiH preplavio med čija je cijena po kilogramu iznosila samo 4,6 KM

Iako zvuči nevjerovatno, u BiH su prošle godine ušle ogromne količine meda čija je cijena po kilogramu iznosila 4,6 KM.

Ovim podatkom zaprepašteni su domaći pčelari koji potrošače pozivaju na oprez, a čak su i iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH naveli da je pitanje kakav se to med uvozi i šta to konzumiraju građani BiH, pišu Nezavisne.

A upravo su iz VTK BiH naveli da se uvoz meda količinski iz godine u godinu povećava. Pa tako kad poredimo 2022. godinu sa 2017. primjećujemo rast za 137 odsto. Ili, ako ćemo biti još konkretniji, uvezeno je 370 tona meda više.

Najviše uvezeno iz Hrvatske

“U prošloj godini najviše je meda uvezeno iz Hrvatske (45 odsto) i Srbije (22 odsto). Mada je primjetno značajno povećanje uvoza meda iz Turske (673 odsto) i to sa 24 tone u 2021. na 185,3 tone u 2022. Takođe, u prethodnim godinama na tržištu BiH značajnije količine meda uvozile su se i iz Moldavije. Treba istaći činjenicu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,6 KM”, naveli su iz VTK BiH.

Dok su nam, dakle, stigle ogromne količine meda iz Turske, čija cijena je 4,60 KM, nešto veći je uvozni prosjek, ali je i on višestruko manji od cijene našeg, domaćeg meda, koji po kilogramu košta oko 25 maraka pa i više.

“Što se tiče prosječne uvozne jedinične vrijednosti meda, ona je već godinama gotovo ista i po kilogramu iznosi 7,6 KM”, naveli su iz VTK BiH.

Aleksandar Masal, predsjednik Udruženja pčelara Višegrad, kaže da u toj opštini kilogram meda košta 25 maraka. Ali, kako dodaje, u nekim regionima cijena iznosi i do 30 KM.

“Turska je veliki proizvođač meda i velika pčelarska zemlja. Ali da u BiH iz Turske stigne med po toj cijeni to je nemoguća priča. Ako uzmete transportne troškove, to je apsolutno nemoguća misija. Jedino što mogu da kažem jeste da građani med ne kupuju u trgovinama, već kod poznatih pčelara”, rekao je Masal za Nezavisne.

Lažni med: Dodavanje šećera garantuje brzu i laku zaradu

On ističe da postoji problem na globalnom nivou te da je čak i EU prestala da radi kontrolu uvoznog meda. A procjene su, dodaje, bile da je do 20 odsto meda patvorenog, odnosno lažnog, dok se sada procjenjuje da taj procenat nadmašuje 60 odsto.

I na području Istočnog Sarajeva domaći med košta 25 KM/kg. Dražen Lučić, predsjednik Udruženja pčelara Istočni Stari Grad, iznenađen je podatkom da nam stiže med koji je koštao 4,60 KM po kilogramu.

“To nije med. Ima samo boju i ukus. Ko zna šta je to i šta stavljaju unutra”, naglašava u izjavi za Nezavisne novine Lučić. On dodaje da je najbolje da potrošači kupuju med od onih pčelara koje poznaju.

Iz VTK BiH kažu da BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su osnov za razvoj pčelarstva. To ukazuje na ogromne potencijale ove privredne djelatnosti te da sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj ove djelatnosti.

Ipak, upozoravaju i na sve češći problem s kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, a u pitanju je patvorenje. Ono je prisutno ne samo u BiH, nego i na tržištu regiona, ali i Evropske unije.