Da li Nijaz Hastor mijenja pravila igre u autoindustriji?

Ovih dana se u Njemačkoj mnogo govori o porodici Hastor iz Bosne i Hercegovine. Ona, naime, želi da preuzme upravu nad proizvođačem auto-dijelova Gramer iz bavarskog Amberga.

Riječ je o firmi specijalizovanoj za opremu komponenti i sistema automobilskog enterijera, kao i sjedišta za terenska vozila. Hastori već drže 20 odsto Gramera.

Preduzeće Nijaza Hastora i njegovih sinova Kenana i Damira našlo se u udarnim vijestima prošlog ljeta, piše Miheal Martens za Frankfurter Allgemeine Zeitung , „kada je u sporu oko uslova plaćanja privremeno prestalo da isporučuje dijelove Volkswagenu.

Time je i proizvodnja najvećeg proizvođača automobila na svijetu bila djelimično obustavljena. Hastor je to mogao sebi da priušti, jer je decenijama strpljivo i sistematično kupovao dio po dio svoje imperije koja se sastoji od raznih proizvođača auto-dijelova, čiji proizvodi ne mogu da se preko noći zamijene drugim”.

Drugi pogled

„U Wolfsburgu (Volkswagen) su govorili o ucjeni, a u nekim medijima je Hastor nazivan mafijaškim kumom kojem se ne može vjerovati. Ali, već i tada je bilo i sasvim drukčijih glasova.

Jedan bivši menadžer Volkswagena je za ove novine rekao da se Hastor uvijek korektno ponašao prema toj firmi:

“U Volkswagenu žive kao bubrezi u loju, ali svoje liferante tretiraju kao stoku. Bilo je vrijeme da neko počne da se brani.”

„Ako porodica (Hastor) preuzme kontrolu u Grammeru, napisao je list Wirtschaftswoche prije nekoliko dana, onda bi pravila igre između proizvođača automobila i proizvođača auto-dijelova, pravila koja su etablirana decenijama, mogla da se trajno promijene – i da prestane jednostrani diktat proizvođača.

Tada bi nastao dijalog na jednakim pozicijama. Proizvođače automobila bi to moglo skupo da košta”.

Fondacija Hastor

Martens prenosi da je u godini u kojoj se održavaju izbori za Bundestag razumljivo da su se tim povodom oglasili i političari. On citira bavarsku ministarku privrede Ilse Aigner koja je rekla da „Hastor igra neodgovornu partiju pokera preko leđa preduzeća i njegovih zaposlenih” i dodala da ovaj biznismen ugrožava budućnost Grammera. To mišljenje dijele i sindikati, a u Ambergu su održane čak i demonstracije sa transparentima protiv Hastora.

Ali, autor se u nastavku pita: „No, da li su Hastori zaista takvi grabljivci i socijalno bezosjećajni igrači pokera, kakvim ih prikazuju sindikati i neki njemački mediji? To ljudi bar u njihovoj zemlji Bosni i Hercegovini uopšte ne vide tako. Tamo se pričaju drukčije priče, u kojima su Hastori socijalno angažovani i odgovorni poslovni ljudi čak i u surovom biznisu proizvođača automobilske opreme u kojem se sve mjeri u cent i sekund. To je bilo jasno i na Sarajevskom biznis-forumu (SBF) koji je završen u utorak. Tamo se, bar među domaćim gostima u velikoj Sali parlamenta u Sarajevu, razlijegao veliki aplauz” kada je nagradu Islamske banke za razvoj, koja se dodjeljuje zaslužnim preduzećima, dobila fondacija Hastor, osnovana 2006.

Ona daje stipendije mladim Bosancima iz siromašnih porodica, ali i humanitarnu pomoć kao, na primjer, poslije velikih poplava koje su 2014. opustošile jugoistočnu Evropu.”

Zasluge za BiH

Fondacija Hastor, koja navodi da je od svog osnivanja dodijelila više hiljada stipendija učenicima u privredi i studentima, od kojih većina danas ima posao. Trenutno podržava više od 1700 stipendista – što nije malo u zemlji sa oko 3,5 miliona stanovnika.

A osnovala je i Takt-akademiju koje je nastala u saradnji sa preduzećima i popunjava rupu u bosanskom školstvu zbog koje ljudi ne mogu da nađu posao ili emigriraju.

„Bosna je uvijek bila važna Hastorima. Svakako postoje i bolje privredne lokacije, ali gotovo polovina od 14.000 zaposlenih u njihovoj grupi radi u Bosni i Hercegovini. Time su Hastori i najveći privatni poslodavci u toj zemlji” – to su samo neki od dijelova mozaika o ovoj porodici koji je u svom članku složio novinar Michael Martens, za zaključkom: „Iz Bosne gledano, oni svakako ne djeluju kao grabljivci”.