Tragajući za lijekom, otkrio novi posao

Istočna Hercegovina u posljednje vrijeme sve više privlači pažnju domaćih i stranih turista kao nedovoljno istražena destinacija. Zahvaljujući projektu “Staza sira i meda Istočne Hercegovine“ kojeg finansira USAID Turizam i Projekat razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini, u fokus su stavljeni Bileća, Gacko, Nevesinje, Berkovići i Ljubinje. Ekipa BHRT-a posjetila je gazdinstva koja su dio projekta u blizini Nevesinja.

Branimir Tamindžija iz Nevesinja pčelarstvom se bavi već 16 godina, od kada je dobio dijagnozu multiple skleroze. Tragajući za lijekom koji bi mu olakšao tegobe, zaljubio se u pčelarstvo.

Zahvaljujući ovom projektu planira približiti pčelarstvo posjetiocima Nevesinja, a posebno ljudima koji imaju dijagnozu kao on.

Zdrava priča

“Tada sam pročitao da pomaže apiterapija, napisao sam projekat, podržalo ga je Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske i krenuo sam sa 20 košnica. Sada moji pčelinjaci imaju preko 50 košnica. Mi smo dobili podršku u vidu dva stola i četiri klupe gdje možemo dočekati naše turiste u pčelinjaku kada dođu, da mogu sjesti i degustirati med, ali i sir od naših komšija prijatelja.”

play_arrow

Skupa investicija

---

Prinosi lubenice prepolovljeni, cijena viša nego prošle godine

Tamindžija ističe da je potražnja za preparatima od meda koji mogu pomoći ublažavanju tegoba kod multiple skleroze velika, ali da zbog obima posla ne mogu ići u komercijalizaciju. Želja mu je da pomoću budućih projekata osposobe prostor u kojem bi se mogli obučavati budući pčelari.

“Mi smo u posljednjih nekoliko godina oboljelim u Hercegovini dali pet pčelinjih društava i pet košnica, a prošle godine smo dali nekoliko košnica bez društava. I to nam je veoma drago, da se svi uključe u ovu priču, jer ovo je zdrava priča, korisna za sve ljude fizički u smislu da izađu iz kuće u prirodu, a ovdje imaju i radnu i okupacionu terapiju.”

Slow food destinacija

Cilj projekta “Staze sira i Meda“ je osnažiti turističku ponudu regije Istočne Hercegovine, kao i prvog koraka ka izgradnji buduće Slow food destinacije što će rezultirati povećanjem dolazaka posjetilaca i povećanjem prihoda za lokalne proizvođače. Jedna od ponuda je i nezaobilazni “Sir iz Mijeha” koji je uvršten na listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

“Počelo je to ima nekih 20 godina. U početku je išlo polako dok se nisu stekle mušterije, a sad tog sira fali jer sve nas manje i manje proizvodi. Trenutno imamo devet grla, a taj broj varira od 8 do 10 komada”, prisjetio se proizvođač sira Miroslav Glogovac.

Mjesta i planova za proširenje proizvodnje ima, naglašava Glogovac, ali sve je manje radne snage. Kaže i kako je sve je veća zainteresovanost turista za ruralni turizam.

“Ima ljudi, stranaca, koji slučajno ukucaju, to su pojedinci. Ukucaju “Sir iz Mijeha” koji je član Slow fooda i na osnovu toga kontaktiramo i onda oni tu dođu, obiđu i vide. Sviđa im se.”

Turistički potencijal

Da ovaj kraj ima šta da ponudi, dokaz je i još jedan pojekat USAIDA- a, odnosno Projekat razvoja održivog turizma, zahvaljujući kojem je krajem prošle godine nevesinjsko selo Bratač uvršteno na popis 14 najljepših sela u Bosni i Hercegovini.

“Mi smo već predali pojedine mještane koji imaju kapacitet za prenoćišta. Nedavno su bili neki doktori geolozi, bio je jedan iz Brazila koji je pitao: ‘Gdje ja mogu ovdje da odsjednem da se odmorim?’, tako da da je to jedan dio gdje bi mogli da napravimo dobru priču”, smatra Slobodan Gušić, učesnik u “Projektu razvoja održivog turizma.”

U planu je, kaže za BHRT Gušić, postavljanje info panoa na ulazu u selo gdje bi bile označene sve znamenitosti i put do njih, a u nekom skorijem periodu on i njegove kolege planiraju otvaranje info pulta u prostorijama nekadašnje Osnovne škole.