Tek svaka treća novozaposlena osoba u Bosni i Hercegovini je žena

Jedan od zaključaka iz izvještaja o istraživanju položaju žena na tržištu rada, koji je nastao krajem prošle i početkom ove godine, ukazuje da su na nivou ekonomije BiH žene činile 37 posto od ukupnog broja novozaposlenih radnika, te da je najveći procenat novozaposlenih žena u prerađivačkoj djelatnosti i trgovini.

Prema riječima Siniše Veselinovića iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ovaj pokazatelj implicira da su žene ili neaktivne na tržištu rada ili da je mali broj poslova koji se nudi na koje bi mogle aplicirati žene. Naglasio je da to daje zadatak zavodima i službama zapošljavanja u BiH u narednom periodu, u smislu kreiranja aktivnih mjera zapošljavanja i programa koji promovišu povećanu aktivnost žena na tržištu rada.

Izvještaj koji je kreiran s ciljem izrade detaljne statistike o potrebama tržišta rada, te zastupljenosti žena na tržištu rada, predstavljen je danas u Sarajevu. Realiziran je u saradnji sa projektom „Unapređenje istraživanja tržišta rada“, koji finansira Evropska unija, te u saradnji sa zavodima za zapošljavanje FBiH, RS i Brčko Distrikta. Ukupno je anketirano 2.429 poslodavaca, a u uzorku dominiraju mala preduzeća (oko 80 posto) na nivou cijele BiH.

Šef operativnog odjela za društveni razvoj, civilno društvo i prekograničnu saradnju Delegacije Europske unije u BiH Gianluca Vannini je rekao da je vrlo važno ovakvo istraživanje raditi redovno jer to daje priliku vlastima i nadležnim službama u zemlji da na kontinuiran način unapređuju i kreiraju politike koje će omogućiti povećavanje zaposlenosti.

Poznato je da su žene u društvu i na tržištu rada nedovoljno predstavljene pogotovo u određenim sektorima poput poslovnog i političkog, tako da će, kako je dodao Vannini, sagledati šta se može učiniti kako bi njihova predstavljenost bila puno bolja i doprinjelo jednakosti spolova u svim sektorima.

Kada je riječ o zanimanjima u kojima se najviše žena zaposlilo u 2020. to su prodavač-trgovac, pomoćni radnik u proizvodnji, obućar, šivač i konobar. Prema podacima iz izvještaja, od ukupnog broja radnika kojima je u prošloj godini istekao ugovor o radu, žene čine 39,7 posto. Posmatrano po broju prestanaka ugovora o radu u specifičnim djelatnostima, najveći procenat otpuštenih radnica je u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije gdje žene čine 60,1 posto otpuštenih radnika iz djelatnosti.

Omer Korjenić iz Federalnog zavoda za zapošljavanje ukazao je na činjenicu da je među nezaposlenim osobama 60 posto žena i 40 posto muškaraca, dok je kad je riječ o zaposlenosti obrnuta situacija, pa su većinom u radnom odnosu muškarci, tačnije njih 60 posto, dok su 40 posto žene.

– S obzirom na taj izraženi disbalans Federalni zavod za zapošljavanje kroz svoje aktivne politike zapošljavanja, uvažavajući principe gender odgovornog budžetiranja, kreira duži niz godina mjere koje su striktno usmjerene na zapošljavanje, odnosno samozapošljavanje i pokretanje vlastitog biznisa za žene. Ohrabrujuće je da u određenim projketima skoro 70 posto žena nastavi sa radom i poslovanjem i godinu dana nakon završetka našeg projeketa – naveo je Korjenić dodajući da su odgovarajuće mjere u tom smislu planirane i za narednu godinu.

Da bi žene bile više angažovane, kako je rekla zamjenica direktora Zavoda za zapošljavanje RS Gordana Latinović, potrebno ih je stimulisati vezano za određeno preduzetništvo, pogotovo za žene koje su u ruralnim područjima.

– Pokazalo se da žene mogu vrlo uspješno, odgovorno i kvalitetno obavljati poslove za koje su nekada bili predodređeni muškarci, pa sada imate žene u politici, dobre menadžere i u drugim djelatnostima – navela je Latinović.

Rukovodilac projekta „Unapređenje istraživanja tržišta rada“ Ranko Markuš je rekao da pored ovog istraživanja rade i evaluacije aktivnih mjera zapošljavanja, a sve s ciljem da bi se u narednoj godini unaprijedila upotreba oko 80 miliona KM koje zavodi u BiH pokušavaju da plasiraju kroz aktivne mjere zapošljavanja.