Svjetska banka: Zapadni Balkan treba brže rasti da bi dostigao EU
Zemljama zapadnog Balkana trebat će šest decenija da dostignu nivo prihoda Evropske unije (EU), ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015. godine, rečeno je u izvještaju Svjetske banke.
Izvještaj za zapadni Balkan, predstavljen danas u Beču, razmatra ubrzanje rasta i prosperiteta te kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.
– Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka – kazala je direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana Linda Van Gelder.
Dodala je da fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu prihode u Evropskoj uniji.
Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od pet procenata godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za dvije, umjesto šest, decenija, navedeno je u Izvještaju.
Dok je prosječni rast u regiji od pet do šest procenata godišnje u periodu prije 2008. bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske finansijske krize se prepolovio, zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.
– Rast kojem smo svjedočili u regiji u godinama prije krize je dokaz sveukupnog ekonomskog potencijala zapadnog Balkana – kazao je generalni direktor za ekonomsku politiku, finansijska tržišta i carine u Ministarstvu finansija Austrije Harald Waiglein.
Iznoseći uvodne napomene na današnjem objavljivanju izvještaja ocijenio je da je sada ključno utvrditi prioritete politika koje mogu potaći investicije privatnog sektora, pomoći produbljivanju regionalne integracije i otvarati radna mjesta.
Povećanje izvoza, investicije i zapošljavanje, su prema Izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike, a istaknuto je i da jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u bruto-nacionalnom proizvodu (BDP), koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, će se također morati povećati.
Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaći rast preduzeća, navodi su iz Izvještaja.
Stopa nezaposlenosti je u regiji gotovo dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u Evropskoj uniji.
Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja.
To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, saopćeno je danas iz Svjetske banke.
