Svjetska banka: Najveća stopa rasta u Crnoj Gori i Makedoniji, najniža u Srbiji

Ekonomske aktivnosti u šest zemalja jugoistočne Evrope dobijaju na intenzitetu, a očekuje se da će stopa rasta u regionu u 2015. dostići u prosjeku 1,8 posto, u poređenju sa samo 0,3 posto u 2014. godini, navodi se u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke o jugoistočnoj Evropi, javlja Anadolu Agency (AA).

U izvještaju, koji je danas predstavljen u Podgorici, navodi se da će u regionu tokom 2015. godine rast biti stimulisan domaćom potražnjom i dešavanjima na globalnom ekonomskom planu.

Ekonomista Svjetske banke za Crnu Goru Sanja Madžarević-Šujster kazala je da se najviše stope rasta u 2015. godini od 3,4 i 3,2 posto očekuju u Crnoj Gori i Makedoniji, dok se najniža stopa od 0,5 posto očekuje u Srbiji.

“Stopa rasta na Kosovu koja se očekuje u 2015. godini iznosi tri posto, u Albaniji 2,7 posto, a u Bosni i Hercegovini 1,9 posto“, istakla je Madžarević-Šujster.

U izvještaju se navodi da se Srbija i Bosna i Hercegovina oporavljaju od poplava koje su ih pogodile 2014. godine brže nego što se očekivalo.

Oporavak je podstakao otvaranje novih radnih mjesta, a zapošljavanje u regionu se polako poboljšava, s tim da se u Srbiji i Makedoniji bilježi rast zaposlenosti najveći od sredine 2009. godine.

“Nezaposlenost ostaje ključni strukturni izazov, posebno među mladima. Nezaposlenost među mladima u regionu i dalje je veoma visoka i iznosi oko 45 posto, što ne samo da sa sobom nosi nesagledive kratkoročne i dugoročne ekonomske troškove, već ima i socijalne posljedice“, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke o jugoistočnoj Evropi.

U izvještaju se ističe da iako je makroekonomska stabilnost neophodna za održivi rast prihoda, ona nije dovoljna. Strukturne reforme koje se tiču tržišta rada, konkurentnosti i javnih finansija treba sprovesti kako bi se povećao privredni rast u regionu i kako bi privrede tih zemalja ponovo počele da se približavaju onima u EU.

“To je proces koji stoji u mjestu od izbijanja globalne finansijske krize 2008. godine. Istrajavanje na reformama, uz održavanje privredne stabilnosti daće podsticaj privrednom rastu. Program strukturnih reformi ima više ciljeva. Neki od ciljeva su stimulisanje zapošljavanja ukidanjem negativnih podsticaja i prepreka za formalno zapošljavanje, podržavanje investicija tako što će se unaprijediti upravljanje i poslovno okruženje, kao i unapređivanje međunarodne integracije i konektivnosti. To takođe, zahtjeva i da javne službe i sistemi socijalne zaštite budu efikasniji i pravedniji“, stoji, između ostalog, u izvještaju Svjetske banke.

Govoreći o ekonomiji Crne Gore, Madžarević-Šujster je istakla da su industrijska proizvodnja i građevinarstvo ubrzali rast, dok se trgovina oporavila zbog solidne turističke sezone.

“Od svih država regiona, Crna Gora ima najveći spoljnji dug. On se procjenjuje na 120 posto bruto domaćeg proizvoda ( BDP). To ne uključuje interkompanijski dug, tako da je taj procenat i veći. Ono što zabrinjava jeste da javni čini više od pola tog vanjskog duga“, kazala je Madžarević-Šujster.

Kada je riječ o rizicima, iz Svjetske banke su poručili da bi se troškovi zemalja regije mogli povećati u slučaju da migranti odluče da ostanu neko vrijeme u zemljama jugoistočne Evrope.

“Ukoliko dođe do zatvranja granica EU, troškovi za države regije usljed migrantske krize biće povećani. Oni su još uvijek mali, ali ukoliko se zatvore granice, može se desiti scenario da će jedan broj migranata morati prezimiti u državama regiona, i tako izvršiti pritisak na državne budžete“, navedeno je iz Svjetske banke.