Svakog mjeseca dobijat će 1200 eura – bezuslovno!

Prijavilo se više od dva miliona ljudi, a na kraju je odabrano 122. Od 1. juna 2021. godine pa u naredne tri godine oni će mjesečno dobivati osnovni dohodak odnosno najnižu platu ili minimalac od 1.200 eura. Ovo je dio pilot projekta, čiji je cilj istražiti učinak bezuslovnog osnovnog dohotka (UTD).

Učesnici nisu morali dokazivati ​​bilo kakvu potrebu za novcem i tokom projekta smiju raditi šta i koliko žele. Oni nemaju nikakve obaveze prema finansijerima projekta, izuzev što moraju „popuniti sedam online-upitnika u roku od tri godine trajanja studije”, stoji na web stranici projekta. Dodatnih 1.380 ljudi također ispunjava upitnike svakih šest mjeseci, ali ne prima osnovni prihod, već samo naknadu za utrošeno vrijeme. Izabrani su nasumično, piše Deutsche Welle.

Novac dolazi od oko 150.000 privatnih donatora i primaoci ga ne moraju oporezovati. To je poklonjeni novac u visini od 43.200 eura po učesniku, ukupno oko 5,2 miliona eura. Projekat je pokrenulo neprofitno udruženje u Berlinu.

San koji nema veze sa realnošću?

Inicijatori “Mog osnovnog dohotka”, kako se naziva udruženje, uvjereni su da bi bezuvjetna isplata novca svim građanima riješila mnoge probleme današnjeg života. Smatra se da bi, ako bi se uklonio pritisak na pojedince da zarade dovoljno novca za preživljavanje, ljudi postali slobodniji, kreativniji i sretniji.

Može li stvarnost izdržati ovu utopiju? I to će također biti naučno istraženo u sklopu projekta. “Testiraćemo šta ljudi rade kada imaju materijalnu sigurnost tri godine”, rekao je šef studije Jürgen Schupp, sa Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. “Trošite li novac ili stvarate finansijske rezerve? Prestajete li raditi ili radite manje? Postajete li socijalniji i donirate li više?”

Sve se to može utvrditi u ovom opsežnom eksperimentu, objasnio je Schupp u podcastu DW-a pod nazivom “Ljudi i tržišta”. Čak se i promjene nivoa stresa mogu ispitati pomoću uzoraka kose nekih ispitanika, jer oni vjerovatno imaju manji pritisak zahvaljujući poklonjenoj plati koju dobivaju.

Ideološke pukotine

Rasprava o bezuslovnom osnovnom dohotku (BGE) godinama je bila krajnje ideološka. Suštinsko pitanje je šta ljudi rade kad ne moraju da rade. Mnogi protivnici BGE-a smatraju to utopijom ljevičara koji fantaziraju i koje žele ljenčariti na štetu zajednice.

S druge strane, zagovornici to vide kao rješenje za trenutne i buduće probleme: socijalni aspekti – od odgoja do pomoći u susjedstvu i njege – bi se poboljšali a time bi se još u ranoj fazi mogli razviti modeli za budućnost, u kojoj klasični poslovi postaju rijetki zbog sve veće digitalizacije i automatizacije.

Čini li novac ljude hrabrim?

Istraživač DIW-a Schupp nada se da bi iz esksperimenta mogao steći spoznaje o temama koje su posebno drage protivnicima osnovne plate a to su: inovativnost i poduzetništvo: “Možda će primaoci plate biti hrabriji u odlukama, na primjer kada je riječ o pokretanju vlastitog biznisa ili promjeni posla. ”

Uočljivo je da mnogi poznati poduzetnici – od Billa Gatesa, preko Marca Zuckerberga i Jeffa Bezosa pa sve do njemačke braće Samwer – nisu imali egzistencijalne strahove kada su se odvažili da osnuju svoje firme.

“Želimo znati” moto je ovog pilot projekta. Michael Bohmeyer iz udruge “Moja osnovna plata” priznaje da ga očekivanja od rezultata projekta čine nervoznim. “Naravno, u ovom pilot projektu može se pokazati i da osnovna plata nema učinak kakvom se nadamo”, kaže on u videu na web stranici projekta.

Upitno je i hoće li rasprava o osnovnom dohotku biti manje ideološka za tri godine, kada se okonča projekat. Već postoje kritičari koji iz temelja dovode u pitanje ovaj pristup. Jedan argument: Samo ograničenje na tri godine ne dozvoljava donošenje zaključaka o tome kako se ljudi ponašaju ako im se stalno uplaćuje osnovica plate.

“Šta novac radi s ljudima?

Uz to, postoje pitanja na koja projekt uopće ne može odgovoriti: Kako će se razvijati cijene ako bi svi primali platnu osnovicu? Da li bi istinski bolesni ljudi ili oni kojima je potreban novac na kraju imali na raspolaganju manje novca nego sada? I koliko bi porezi morali biti visoki da bi se sve ovo finansiralo?

“Naša studija nikako neće riješiti sva pitanja koja se odnose na osnovni dohodak”, priznaje Jürgen Schupp. Ali on se već raduje odgovorima na svoje ključno pitanje: “Šta novac radi s ljudima? Ovo je uzbudljivo naučno pitanje za koje nema pouzdanih studija nigdje u svijetu.”

Barem je bilo pokušaja da se sazna više o efektima osnovnog dohotka. Rezultati jedne studije u Finskoj, koja se fokusirala na tržište rada, nisu bili jasni. U Kanadi su političari prijevremeno okončali jednu studiju iz finansijskih razloga. I u Njemačkoj jednom bezuslovnom osnovnom dohotku nedostaje politička podrška. Nijedna se velika partija do sada nije založila za tako nešto. Nakon okočanja prve trogodišnje faze ovog projekta, biće pokrenute još dvije studije u kojima će se naučno ispitati osnove finansiranja.