mrežarina
Struja neće poskupjeti, ali će računi biti veći?!
Još nije saopšteno za koliko je zatraženo povećanje, ali je učešće mrežarine na računima za električnu energiju najveće
Regulatorna komisija za energetiku RS pokrenula je tarifni postupak na osnovu zahtjeva distributivnih preduzeća iz sistema ERS o povećanju cijene mrežarine.
Članovi Komisije su istovremeno odredili datume i vrijeme održavanja formalnih rasprava po zahtjevima operatora distributivnog sistema, a one će biti održane od 29. avgusta do 2. septembra.
Ako Regulatorna komisija za energetiku prihvati zahtjeve distributivnih preduzeća, to znači da će računi za električnu energiju biti uvećani iako struja neće poskupjeti. Uz utrošenu električnu energiju građani i privreda plaćaju i mrežarinu. Riječ je o mrežnoj tarifi u koju su uključeni troškovi prenosne i distributivne mreže.
Još nije saopšteno za koliko je zatraženo povećanje, ali je učešće mrežarine na računima za električnu energiju najveće.
Ona se obračunava po utrošenim kilovatima i za dvotarifno brojilo kod domaćinstava iznosi 0,0624 KM i 0,0312 KM, te je određen fiksni iznos od 5,66 KM za obračunsku snagu, a iznosi su isti kod svih operatora.
Tako je jedno domaćinstvo iz Banjaluke, koje je dobilo račun za april u iznosu od 44,67 KM, za troškove mrežarine platilo 25,66 KM (bez PDV), piše SrpskaInfo.
– Dostavljeni zahtjevi operatora distributivnih sistema za odobrenje distributivne mrežne tarife temelje se na zahtjevu za povećanja odobrenog potrebnog prihoda zbog povećanja troškova rada i održavanja, uključujući troškove proizvodnih usluga i troškova zarada, povećanja troškova distributivnih gubitaka izazvanih rastom cijena električne energije i povećanjem zahtijevanog povrata na kapital – obrazlažu u Regulatornoj komisiji za energetiku.
Konačna odluka po zahtjevima operatora distributivnog sistema biće donesena do kraja godine.
TRAŽENI PRIHODI
Nije poznato za koliko je traženo povećanje mrežarine ali je javnost obaviještena koliko iznose pojedinačni zahtijevani regulatorni potrebni prihodi. Tako najviše traži “Elektrokrajina” Banjaluka – oko 161,6 miliona KM, “Elektro-Bijeljina” – 71,9 miliona KM, “Elektro Doboj” – 64,9 miliona KM, “Elektrodistribucija” Pale – 35,3 miliona KM i “Elektro-Hercegovina” Trebinje – 24,5 miliona KM.
