Šta bi značile preporuke MMF-a za ekonomiju Bosne i Hercegovine?

Prema sadašnjoj situaciji predstavnici vlasti i institucija u Bosni i Hercegovini, odbacuju preporuke MMF-a, posebice one koje se tiču smanjenja plaća u javnom sektoru, ali i povećanja kamatnih stopa.

Ekonomskih analitičari smatraju kako bi veće kamatne stope imale izuzetno loše efekte po standard građana, privredu i ekonomiju u cjelosti, javlja BHRT.

“Destruktivno po ekonomiju”

Sprovođenje pojedinih preporuka MMF-a, kao što je podizanje kamatnih stopa, bilo bi destruktivno po ekonomiju Bosne i Hercegovine usporilo bi ekonomsku aktivnost u zemlji, stav je predstavnika regulatora bankarskog sektora, ali i predstavnika institucija.

– U ovom trenutku nije dobro to da se radi, jer će kratkoročno doći do profitabilnosti banaka, ali će s druge strane udariti na standard građana i privrede. Banke su dobro shvatile poruku regulatora i mislim da će ta preporuka MMF-a ostati samo preporuka, tvrdi Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo RS.

– Čini mi se da se MMF vratio na neke svoje ranije preporuke slobodnijeg rada banaka, pri tome zanemarujući da je bankarsko poslovanje u Republici Srpskoj uglavnom i finansirano iz domaćih izvora, i usklađeno je sa onim što propisuje Agencija za bankarstvo, mišljenja je Snežana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS.

Bez pozitivnih efekata

Identičnog mišljenja su i ekonomski analitičari, koji ocjenjuju da samo teorija drži vodu kako će veće kamatne stope obuzdati inflaciju.

– Kada sada konačno imamo situaciju da su naše kamatne stope konačno povoljnije dobijamo savjete da bi trebalo samo sebi da nanesemo štetu, opteretimo našu privredu i građane, veza inflacije i kamatnih stopa postoji u udžebnicima, ali u slučaju BiH to ne bi dalo nikakve pozitivne efekte za inflaciju, kaže Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Na oštro negodovanje naišla je i preporuka MMF-a za smanjenje plata u javnom sektoru, ne samo predstavnicima institucija, već očekivano i sindikalcima.

– Da bi i ovaj preostali dio radno sposobnog stanovništva otjerali odavde, a da ovdje otvore mjesto za jeftinu radnu snagu koja bi stvarala kapital za strane investitore, poručuje Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

RS se zadužuje

Iako nije zvanično objavljeno, pojedini mediji su objavili informaciju da Vlada RS kreće u jednu od najvećih emisija obveznica na domaćem tržištu hartija od vrijednosti kojom planira da budžet i građane RS-a u narednih pet godina zaduži za čak 210 miliona maraka.

Špekuliše se da je razlog nedostatak sredstava za dospijeće sa bečke berze.

– Republika Srpska će krajem ovog mjeseca, tj. krajem juna tačno je da imamo dospijeće od 320 miliona KM u jednom danu, mislili smo da od nove godine sukcesivno to čistimo, ali to nisu pravila koja poznaju berze, tako da mi smo akumulirali sredstva i možemo to jednokratno da izmirimo, tvrdi predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Kako sada stvari stoje višak novca u budžetima za izmirivanje kreditnih obaveza svakako neće biti stvoren kao posljedica smanjenja plata u javnom sektoru, posebno nakon što su se u Republici Srpskoj plate povećale u nekoliko navrata kako bi se ublažila inflacija.