SSSBiH: Rad na crno državu godišnje košta 8,5 milijardi KM
Potrebno je poduzeti sve aktivne mjere radi sprečavanja rada na crno i prevođenje takvog rada u formalni sektor, kako bi se ovaj rad uveo u porezni sistem, a time i zaposleni stekli sigurnost i bili zašićeni od samovolje poslodavaca, jedna je od poruka s regionalne konferencije koja se danas održava u Sarajevu.
Konferenciju „Pitanje poreza, neformalne ekonomije i korupcije u zemljama zapadnog Balkana – ka boljem upravljanju i demokratskim procesima, s posebnim naglaskom na neformalnu ekonomiju“ organizirala je Međunarodna konfederacija sindikata u saradnji sa Savezom sindikata Norveške.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović izjavio je da današnja konferencija predstavlja završetak trogodišnjeg regionalnog projketa u kojem su učestvovali stručnjaci iz oblasti pravnih i ekonomskih nauka i komunikacija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije.
– Porezi, neformalna ekonomija i korupcija tri su veoma bitne i povezane teme – kazao je Bajramović na pres-konferenciji.
Po njegovim riječima, rad na crno je dio neformalne ekonomije, a ona BiH godišnje košta 8,5 milijardi KM i to je novac koji mora biti usmjeren na otvaranje novih radnih mjesta, obnovu i izgradnju bolnica, škola i infrastrukture.
Velka Odžaković iz Saveza sindikata RS-a se složila s Bajramovićem da su pitanja sive ekonomije uključujući rad nacrno, korupcija i porezni sistemi izuzetno važne teme za sindikate napominjući da vlade nisu nisu dovoljno posvećene tim pitanjima.
Navela je primjer iz RS-a gdje je 106 preduzeća ostvarilo dobit više od 3,5 milijardi KM, mada nemaju nijednog zaposlenog, što, kako je dodala, „najbolje govori u kakvom sistemu živimo“. Pri tome se radi o građevinskim, preduzećima iz uslužne djelatnosti i drugo.
Po njenim riječima, veliki je procent neformalne ekonomije, zapravo rada nacrno.
– Ta neformalna ekonomija je veća od jedne trećine BDP-a u BiH i to je ono što treba da zabrine naše vlasti i čime trebaju da se bave – kazala je Odžaković.
Procjena je također, kako je dodala, da u BiH više od 250 hiljada radnika radi nacrno, a radom nacrno smatra se i neplaćeni prekovremeni rad.
Predstavnik sindikata iz Srbije Branislav Čanak je rekao da postoje velike sličnosti u vezi s ovim trima temama u regionu, što je opredijelilo učesnike u projektu da pokušaju naći zajednička rješenja koristeći pozitivna iskustva i uz uvažavanje specifičnosti svake zemlje.
– Generalno govoreći, utvrdili smo da su poreski sistemi u zemljama zapadnog Balkana nepravedni i nedjelotvorni zbog načina kako su uređeni (preveliki udio indirektnih poreza u ukupnim prihodima države) i također zbog nedjelotvornosti u sistemu prikupljanja poreza (porezna prevara i utaja poreza, slaba finansijska disciplina i prevara u sistemu socijalnih doprinosa) – kazao je EU ekspert Martin Hutsebaut.
Naveo je da je široko rasprostranjena primjena paušalne stope na dohodak odgovorna ne samo za fiskalnu nepravdu već i za niske prihode od direktnih poreza.
Hutsebaut smatra da zemlje zapadnog Balkana moraju hitno izvršiti reforme svojih poreznkih sistema da bi postigli da budu pravedniji.
