Šarović: Usklađivanje zakona unutrašnje je opredjeljenje BiH
Bosna i Hercegovina trebala je do 1. januara 2015. godine završiti usklađivanje Trećeg energetskog paketa, na šta se obavezala pristupanjem članstvu u Energetskoj zajednici, a to znači da kasni sa ispunjavanjem obaveza tri godine, podsjetio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Odgovarajući na pitanje delegata Kluba Bošnjaka Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Seada Kadića o tome gdje je BiH u tom smislu s obzirom i na izrečene sankcije, Šarović je rekao da je BiH članica ove zajednice od 2006. godine kada se obavezala da će svoje zakonodavstvo uskladiti s naprednim zakonodavstvom Energetske zajednice, odnosno Evropske unije.
Osim toga, ministar Šarović napomenuo je da u potpunosti nije usklađen ni Drugi energetski paket, a u isto vrijeme sprema se Četvrti energetski paket i sada je potpuno jasno da BiH uveliko kasni sa ispunjavanjem obaveza, odnosno nalazi se na začelju procesa prilagodbe zakonodavstva u odnosu na sve druge članice Energetske zajednice.
Najvažniji dokument koji je potrebno uskladiti je zakon o regulatoru električne energije i gasa na tržištu i prijenosu električne energije koji je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa pripremilo ranije u saradnji sa entitetskim ministrima i 2016. godine potpisan je sporazuma između tri nadležna ministarstva.
– Sporazumom smo se obavezali da ćemo uskladiti zakonodavstvo i u određenom roku dostaviti ga Evropskoj uniji i Energetskoj zajednici, a takav usaglašen zakon bi bio ključna tačka da BiH budu ukinute sankcije Energetske zajednice – pojasnio je Šarović.
Napomenuo je da bi to donošenje omogućilo pristup BiH različitim fondovima poput platforme za zapadni Balkan, ali i svim fondovima Evropske unije kroz pretpristupne fondove.
Podsjetio je da je upriličeno 11 ministarskih konferencija i da je zakon usklađen u najvećoj mjeri te da je dogovoreno da će do kraja decembra prošle godine oba entiteta dostaviti mišljenja na zakon kako bi on bio u proceduri, ali to nije učinjeno.
Kao drugi važan dokument za ovu oblast Šarović je naveo donošenje strategije koja se odnosi na energetski sektor. Za nju je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa osiguralo 300.000 KM, za državni nivo i entitete, kako bi se uskladile energetske strategije i o tome je postignut međuentitetski dogovor.
– Radi se na ovom dokumentu, no ni on još uvijek nije u proceduri, a i taj dokument omogućava prolaz kada je u pitanju energetski sektor – kazao je ministar, dodajući da BiH niko ne prisiljava da donese zakon i strategiju, nego je to unutrašnje opredjeljenje.
Najavio je i da će se nastaviti raditi na ispunjenju uvjeta, ali ukoliko se to ne dogodi BiH će i dalje trpjeti sankcije i neće moći ulagati ili dobivati sredstava iz EU za različite projekte iz ove oblasti.
