Sarajevski aerodrom: Naredne godine rekonstrukcija piste i zgrade terminala

Međunarodni aerodrom Sarajevo ove godine zabilježio je nekoliko rekorda, kada je u pitanju njegovo poslovanje. Nedavno, tačnije 5. decembra, je stigao do brojke od 800.000 putnika u jednoj godini, a prethodno u u augustu sa 118.350 je postavljen rekord po broju opsluženih putnika u jednom mjesecu.

Zbog sve većeg obima saobraćaja menadžment sarajevskog aerodroma u 2017. godini planira nekoliko razvojnih projekata, među kojima se izdvajaju rekonstrukcija piste i pristanišne zgrade Terminala B. Njen trenutni kapacitet je milion putnika godišnje, a na aerodromu očekuju da će taj broj dostići naredne godine. Osim toga u fazi testiranja je sistem koji bi trebao avionima poboljšati uslove za slijetanje tokom zimskih mjeseci, kada je na aerodromu magla veoma česta pojava. U toku su i pregovori sa Turkish Arilinesom oko saradnje vezane izvoz mesa iz BiH u Tursku.

“Novi menadžment koji je ove godine stupio na dužnost suočava se sa dva izazova. To su konstantno uvećanje obima u procesuiranju putnika i drugih pokazatelja aerodromskog poslovanja, a s druge strane, nakon evidentnog razvojnog zastoja u prethodnom periodu, predstoji nam razvojni zamah. Za 2016. godinu u dijelu finansijskih pokazatelja možemo konstatovati da smo imali rast broja putnika, očekujemo da će to do kraja godine biti osam posto u odnosu na prethodnu. Prošle godine smo imali nešto iznad 770.000 putnika, a ove smo već obilježili 800.000. putnika. Osim cijele godine koja je rekordna, imali smo i dva rekordna mjeseca juli i august“, kaže za Anadolu Agency (AA) Armin Kajmaković, generalni direktor sarajevskog aerodroma.

Sljedeće godine milion putnika

Problem kapaciteta za prihvat putnika, opreme, aviona, karga i pošte reflektuje se kroz kapacitet terminala, koji je vrlo blizu dostizanja svog projektovanog kapaciteta. Pored proširenja terminalne zgrade, u 2017. je u planu i rekosntrukcija aerodromske piste.

“Rekonstrukcija piste je izuzetno zahtjevan projekat i u te svrhe planirano je oko 20 miliona konvertibilnih maraka. On će morati da se realizuje, jer je i formalno gledano određeni eksploatacioni vijek piste 20 godina, a rekonstrukcija je urađena zadnji put 1998. godine. U fazi su određena ispitivanja. Redovno smo svake godine vršili ispitivanje svih asfaltnih površina na aerodromu na zračnoj strani prije svega. U tom dijelu moramo uraditi ispitivanja koja će biti element za poslovne odluke koje ćemo donijeti. Kako, na koji način, u kojem dijelu, u kojim zonama ili da li će biti totalna rekonstrukcija? To je sve povezano direktno sa potrebama aerodroma, odnosno koliko će on biti zatvoren za civilni zračni promet“, kaže Kajmaković i nastavlja:

“Za zgradu terminala postoji inicijalni projekat, koji je rađen 2010. godine. Međutim, tu je bilo dosta tehničkih i drugih stvari koje je trebalo analizirati, uključujući i neke formalno-pravne, a to je veza sa krovnim razvojnim aerodromskim dokumentom. To je master plan koji su usvojile sve meritorne institucije. Sada smo krenuli u reviziju i dopunu tog projekta, jer sama činjenica da je on iz 2010. godine, a sada je 2016. i u tom se periodu promijenila i struktura putnika i ciljne skupine. Radi se o jednoj vrlo kompleksnoj priči koja treba biti dovedena u vezu sa našim projekcijama i predviđanjima, gdje se uzima u obzir jako puno aspekata. Planirano je 9.000 kvadrata korisnog prostora sa objektom na četiri etaže, to su neki početni podaci.“

Armin Kajmaković

Sarajevski aerodrom je u fazi pregovora sa Turkish Airlinesom o tome da se nastavi njihova poslovna saradnja vezana za izvoz mesa iz BiH u Tursku.

“Pretprošle godine, kada je izvoz mesa iz BiH krenuo u značajnijem obimu ka Turskoj, napravili smo veliki iskorak, kada smo procesuirali oko 1.400 tona mesa putem kompanije Turkish Airlines. Bio je to aranžman na obostrano zadovoljstvo. Ove godine smo imali određene kontakte sa Turkish Airlinesom, jer je naš ugovor na snazi, ali nismo imali realizaciju po tom osnovu. Taj projekat je uglavnom realizovan iz Tuzle. U komunikaciji smo sa Turkish Airlinesom da vidimo kakva je dinamika za daljnju realizaciju tog dugoročnog projekta između dvije države. Sigurni smo da imamo prostor za nastavak saradnje. Prije nekoliko dana dobili smo ozbiljnu povratnu informaciju od Turkisha da oni planiraju da se dalje ide u operacije. To je komercijalna priča, jer se mi sami finansiramo. Ući ćemo u pregovore sa Turkish Airlinesom i mislim da ima prostora za određeni iskorak. U aktivnostima smo na izgradnji rashladne komore kapaciteta 300 kvadratnih metara, koja je neophodna za procesuiranje ovakvih pošiljki, pogotovo u ljetnim mjesecima“, priča Kajmaković.

Kakao je generalni direktor aerodroma najavio od naredne godine počinje saradnja sa Wizz Airom i Qatar Airwaysom, a postoje i razgovori sa još nekim avioprevoznicima, prije svega iz Skandinavije i Bliskog istoka.

“Imam kontakte vezane za tržište Skandinavije, ne bih navodio imena kompanija o kojima se radi, jer nam se nisu direktno obratili. Postoje najave i za Bliski istok, tačnije Kuvajt, ali je to u sferi početnih razgovora. Svakako naše analize, koje redovno radimo, govore da ima prostora za proširenje u tom segmentu. Za sada ono što je zvanično potvrđeno su Wizz Air od aprila dva puta sedmično za Budimpeštu i Qatar Aiways za Dohu, iako nije zvanično potvrđeno, ali bi trebalo da krene od marta“, ističe Kajmaković.

Veliki problem sarajevskog aerodroma, pogotovo u zimskom periodu, predstavlja magla koja se često zna spustiti na pistu i tako poremetiti vazdušni saobraćaj. Menadžment sarajevskog aerodroma pokušaće riješiti taj problem.

“Dežurna tema na svakom aerodromu, a pogotovo u Sarajevu, je problem sa maglom i otkazivanje letova. U planu poslovanja definirana su određena sredstva koja će se utrošiti u određena istraživanja. U narednom periodu ćemo testirati sistem, koji se prema svojim karakteristikama pokazao kao jedno od mogućih rješenja za jedan od tipova magle koji preovlađuju u Sarajevu. U gradu nemamo samo jedan tip magle, nego ih imamo više. To je problematika koja zahtjeva vrlo ozbiljan pristup, u toj priči svoj udio imaju i nadležne institucije u smislu unapređivanja određenih segmenata radionavigacionih uređaja, tako da na tu temu zajedno radimo sa BHANSA-om i DCA BiH. Sistem koji testiramo podrazumijeva izbacivanje plina po određenim zonama, koje su na definisanim kritičnim tačkama. Taj plin bi tu pothlađenu maglu sveo na prihvatljiv nivo, ali vidjećemo nakon testiranja da li je to primjenjivo kod nas. U avijaciji postoji zlatno pravilo, a to je da kada vidimo realizaciju onda ćemo moći donijeti zaključke“, zaključio je Kajmaković.

Veliki dio prihoda aerodroma ostvaruje se od neavijacijskih usluga, pa se po tome od ostalih svjetskih vazdušnih luka, ne izdvaja ni Sarajevo. Ugostiteljski sadržaji, free shop, parking i još neki segmenti su jako važni. U sklopu proširenja terminalne zgrade planiramo i proširenje free shopa. Osim inostranog programa, koji je uobičajen, u free shopu postoji i značajna ponuda proizvoda sa lokalnih tržišta, od suvenira do prehrambenih proizvoda.

Sanja Bagarić, stručna saradnica za odnose s javnošću istakla je da na aerodromu, s obzirom na dolazak novih aviokompanija, očekuju da će 2017. godine dostići brojku od milion putnika.

“S obzirom na dolazak novih kompanija Wizz Aira i Qatar Airwaysa očekujemo da bi već iduće godine moglo proći milion putnika. Zbog svega toga iduće godine na sarajevskom aerodromu kreće veliki investicijski zamah na jesen. Širiće se zgrada terminala, obnavljaće se pista, koja je zadnji put rekonstruisana 1998. godine, širiće se parking za velike avione, rulnica. Definitivno 2017. je godina velikih investicija za nas“, kaže Bagarić, koja je dodala da se tokom ove godine radilo na dobijanju urbanističke i svih drugih neophodnih saglasnosti.

Putnici zadovoljni 

Da sarajevski aerodrom ispunjava sve neophodne uslove i pruža kvalitetnu uslugu, potvrdila je za Anadolu Agency (AA) i jedna od putnica.

“Često sam na aerodromu ili putujem ili nekoga ispraćam i dočekujem. Usluga na aerodromu i ono što on treba da pruži, bez obzira na njegovu veličinu, je nešto što zadovoljava neke svjetske standarde. Ono što bi trebalo biti neka referenca za dobru uslugu, sarajevski aerodrom ima. Ne volim velike aerodrome, tako da ovo što sarajevski pruža ne donosi veliki stres. Ne morate misliti da ćete zakasniti ili da će te izgubiti gate. Generalno, opuštenija sam ovdje nego na drugim većim aerodromima“, rekla je putnica Suada Mustafić.