Sarajevo Business Forum je platforma pomoću koje se borimo da ljudi ostanu u BiH

Amer Bukvić, direktor Uprave BBI banke, koja već godinama organizuje Sarajevo Business Forum, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakao je da se radi o poslovno-investicijskoj konferenciji koja je platforma pomoću koje se BiH i region bore da ljudi ne odlaze u druge zemlje.

Ovogodišnje deseto, jubilarno izdanje SBF-a, koje će se održati od 17. do 19. aprila, prema riječima Bukvića, trebalo bi biti posebno u svakom pogledu. Ono što ga naročito raduje je činjenica da SBF svake godine raste, pa će tako biti i sa desetim izdanjem, kada se očekuje rekordan broj učesnika oko 2.000, među kojima veliki broj investicijskih fondova i državnika.

“Ono što je vrlo važno kroz ovaj vid promocije BiH je da smo uvezali državne institucije i privatni sektor. Ovo je u stvari jedan veliki projekat javno-privatnog partnerstva. Pokrovitelj je Predsjedništvo BiH, a suorganizator Ministarstvo vanjskih poslova BiH u saradnji sa Gradskom upravom Grada Sarajeva i privrednim komorama. Iz jedne investicijske konferencije smo prerasli u pokret, koji objedinjuje privatni i državni sektor. To je veoma važan segment za budućnosti BiH, jer privatni sektor uvijek, možemo reći u svim državama u svijetu iskustvo je da djeluje brže, da djeluje temeljitije u pripremama događaja od državnog sektora. I ovdje smo mi napravili najbolji mogući miks ta dva sektora“, naglašava Bukvić i dodaje:

“Mislim da je događaj prerastao u nešto što je jedan od najvećih brendova, koje imaju Sarajevo i BiH. To je brend koji objedinjuje region. Jedan region – jedna ekonomija. Prerasli smo u nešto veoma ozbiljno. Da se vratim devet godina u nazad, radio bih isto kao što to radim sada. BiH je imala problem da nije imala projekte. Kada su investitori dolazili nisu imali konkretne projekte. Pristup je bio imamo lijepu zemlju, lijep potencijal, ali kada dođete do toga šta konkretno, nije bilo projekata, visibility studija, teasera, i mi smo krenuli u pravljenje tog ambijenta da investitore dočekamo sa projektima.“

Objedinjavanje regiona, kao jedne ekonomije

Prvi korak je, veli Bukvić, bio da u partnerstvu sa lokalnim medijima dođu do ljudi s projektima, koji su potom dolazili u BBI banku. Potom su shvatili da dosta tih ljudi ne zna napraviti visibility studiju, teaser, te je BBI banka u organizaciji sa raznim međunarodnim institucijama radila edukaciju pred svaki forum.

“Sve te projekte smo stavili u jedan format. Onda smo pravili saradnju sa međunarodnim medijima, kao što su Anadolu Agency, TRT, kao što su velike međunarodne kuće, i tu smo pravili objavu da će se ti projekti, koje smo skupljali kroz cijelu godinu sada prezentirati na jednom mjestu. Na taj način smo dolazili do investitora. Onda se Ministarstvo vanjskih poslova BiH uključilo i kroz ambasade počelo da pravi promociju tog događaja, gdje će biti svi projekti skupljeni na jednom mjestu. E, onda se na kraju desi taj ‘šlag na torti’, taj Sarajevo Business Forum gdje se sve što se radi kroz cijelu godinu prezentira i projekti i investitori se dovedu na jedno mjesto, i to pokušamo da spajamo. I tu se na hiljade sastanaka organizuje svake godine između nosilaca projekata i investitora. Sada poslije deset godina iskustva mislim da nema boljeg puta od toga“, smatra Bukvić.

Dodaje da je važno nastaviti rad na promjeni imidža zemlje i regiona, jer se to ne može uraditi preko noći. No, smatra da su razni projekti vezani za turizam, uspostavljanje novih aviolinija, rezultat promjene imidža Balkana. Odnosno da to nije mjesto sukoba, nego mjesto koje ima ogroman potencijal, što je glavni motiv SBF-a.

“Fokus je opet na BiH i region, na objedinjavanje regiona kao jedne ekonomije što svake godine na neki način pokušavamo da radimo. Imali smo određene forume, gdje smo stavljali u fokus saradnju sa određenim regionima, kao što je 2016. bila Kina. Ove godine podjednako idemo prema svima, jer je ovo jubilarni deseti. Ne možemo jubilarni deseti fokusirati na jednu stranu, tako da smo odlučili da on bude podjednako orijentisan prema cijelom svijetu“, kaže direktor Uprave BBI banke.

Projekat društvene odgovornosti BBI banke

Bukvić je mišljenja da je SBF u proteklih devet godina uradio mnogo na promociji ideje “jedan region, jedna ekonomija“. Ističe primjer investitora sa SBF-a, koji su završili u Crnoj Gori i tamo kupovali projekte, kao što je Porto Montenegro. Radi se o istom investitoru koji je na SBF-u uložio u poljoprivredni sektor u Zeraau i koji je otvorio aviolinije prema Crnoj Gori, Hrvatskoj i BiH.

“Uspjelo se puno. Dosta tih šoping centara, hotela, linija, koji su otvoreni, turista, sve je to vezano i to je dugotrajan rad na promjeni imidža. Da je ovo turistička destinacija, da je ovo destinacija gdje se može kupovati hrana, halal hrana, sve je to jako dugotrajno i nije lako mjerljivo. Po mojoj procjeni mislim da smo napravili veliki posao i da činjenica da smo mi entuzijastični da ga radimo, kao što smo bili prije deset godina, je sam po sebi pokazatelj da je to nešto jako dobro. Na SBF-u je i turska kreditna linija dogovorena, tu je jako veliki broj ljudi povratnika isfinansiran, to je jedan poljoprivredni strašno dobar projekat. Projekti u raznim sektorima od proizvodnje namještaja, nove industrije, nove fabrike, sokova, hotela, šoping centara, aviolinija. I ove godine očekujemo nove aviolinije da će biti uspostavljene sa novim svjetskim aviokompanijama, koje pozivamo stalno. To je dugotrajan proces, koji ne može da se izmjeri na jednoj godini, niti se može konkretizirati, vrlo je teško. Svi ovi real estate projekti oko Sarajeva u BiH, uglavnom su to ljudi koji su dolazili na SBF. Nije nama cilj da dobijemo neki poen za to. Ovo je projekat društvene odgovornosti jedne banke, koja je objedinila razne segmente državnog sektora da se uključi da napravimo bolji ambijent za sve građane ne samo u BiH, nego i u regionu“, priča Bukvić.

SBF investitora stavlja na pravo mjesto

SBF se uključio u Summit 100 u sklopu kojeg sve poslovne grupacije u regionu imaju redovne sastanke, kako bi pokušali da povežu poslovno velike kompanije iz Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Albanije, Kosova.

“I to je nešto što je dugotrajan projekat, ali je svakako vrlo uspješan. I SBF je dio toga. Mi smo došli iz neke pozadine gdje privatni sektor i nije nešto na šta se pozitivno gledalo, tako da se to reflektovalo na investitore. Investitori se u BiH i u bivšoj Jugoslaviji uvijek gledaju kao neki predatori, koji će da uzmu neke vrijednosti koje društvo ima, što je dio naše filozofije, koja je nestala sa zemaljske kugle, ali to su ostavštine te filozofije. Investitora treba promatrati na drugačiji način, a SBF je platforma gdje se sve te stvari stavljaju na pravo mjesto, gdje se investitor stavlja na pravo mjesto, gdje mu se daje do značaja. Investitori bivaju primani u Parlamentarnoj skupštini BiH. Prvi dan SBF-a je u državnom Parlamentu i otvaranje. To je poruka njima da su dobrodošli, jer pazite im investicijskih destinacija puno i ako oni ne dođu ovdje otići će u Brazil, koji će jedva dočekati da ih primi, ili u Meksiko, ili bilo gdje drugo. Ovdje je sada borba za kapital i mi smo uletjeli u tu utakmicu i mi se borimo. Koliko smo uspješni ili nismo vrijeme će pokazati“, ističe Bukvić.

Interes investitora za određene sektora, kaže Bukvić, zavisi od toga iz kojeg dijela svijeta dolazi. Tako navodi da investitore iz arapskog svijeta najviše interesuju nekretnine, za neku opipljivu vrijednost, dok investitore za zapada zanima jeftinija radna snaga, fabrike, kako da dođu do jeftinijeg proizvoda. Isto tako zavisi da li su investitori državni ili privatni fondovi. Kineski investitori traže velike infrastrukturne projekte.

“Pokušavamo da idemo što šire i mislim da treba Sarajevo otvarati. Jako je važna stvara da se otvori, da imamo što više letova, da smo prikačeni na svjetske destinacije, da oni kada već dođu imaju dobre hotele, dobar ambijent. Ako dolaze u porodični turizam da imaju šoping centre, čak i zabavne parkove. To je jako bitno. To je neka strategija da se najlakše i najbrže da se promoviše i brzi rezultat napravi. Dugoročno bi trebalo pozicionirati Sarajevo kao edukativni centar, da se otvore novi univerziteti, novi programi, da ljudi dolaze da studiraju ovdje. To su turisti koji provedu četiri puta po 365 dana, oni najduže ostaju. Turisti iz Japana ostaju dva-tri dana u prosjeku. Nama je interesu da dovedemo turiste, koji će se ovdje vezati, koji će značajan dio svoje mladosti provesti u Sarajevu, imati emocije vezane za ovaj dio svijeta i poslije otvarati firme, koje će raditi sa ovim dijelom svijeta“, veli Bukvić.

Utakmica između dobrog i lošeg projekta

On smatra da se BiH, kada je ekonomija u pitanju, trenutno nalazi između dva trenda, koji su oprečni.

“Jedan trend da smo se unutra mi prilično posložili i svake godine se sve bolje slažemo. Pravimo ambijent za jednu vrlo ozbiljnu ekonomiju. To je pozitivan. A, negativan je da imamo nestrpljive ljude, koji ne mogu više da čekaju, kojim su potrebne dobre vijesti i koji odlaze. To je jedna utakmica sada između dobrog i lošeg projekta“, smatra Bukvić i nastavlja:

“Ti ljudi dolaze na tržišta kao što su Njemačka, Švicarska, Austrija, za neke veće plate. I taj naš najjači adut na ovoj strani curi i odlazi na drgu stranu. Ovo je utrka u vremenu. Ako uspijemo, ako ‘istrčimo’ prije sa ovim projektima, zato je bitno da se u ove stvari, kao što je SBF, sajmovi, vrlo bitno da se napravi front, jer ovo je sada jedna ozbiljna bitka, svoju nas koji želimo da naša djeca ostanu tu i da žive ovdje. To je jedna strana, da se borimo da ovo uspije, jer ako ne uspije, naši ljudi su već nestrpljivi i pruža im se prilika zato što je natalitet u Zapadnoj Evropi problematičan. Otvaraju se vrata, Zapadna Evropa olako prima ljude koji će uplaćivati u njihove penzione fondove, koji će praviti buduće organizacije. Oni sebično održavajući svoju ekonomiju i perspektivu za svoju ekonomiju ruše našu. I ne samo našu, nego čitav region ovdje, ruše Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Makedoniju, Italiju, Grčku. I ovdje je borba da taj trend zaustavimo, da kvalitet života povećamo, ubrzamo ljudima ovdje da nemaju potrebu da idu.“

Bukvić naglašava da je u “utakmici“ sa ekonomijama kao što je švajcarska ili njemačka, neophodna jak bloka bez ikakvih unutrašnjih podjela.

“Svi gubimo. Evo, kada gledate kroz perspektivu naroda u BiH. Izgubiće i Bošnjaci i Srbi i Hrvati, svi će izgubiti. Kada dođemo do ovih stvari svi moramo stati na taj front, da zaustavimo odlazak Hrvata, Srba, Bošnjaka, svi ‘curimo’. SBF je jedan od alata za to. Nije to alat BBI banke, nego je to alat našeg društva. I ovo je naša društvena odgovornost da smo se mi stavili u prvi plan tu, ali to nije naš projekat. To je i vaš i moj projekat podjednako, ako i vi želite da vaša djeca ostanu tu, kao što ja želim da moja djeca ostanu tu“, navodi prvi čovjek BBI banke.

– Turska ima jake osjećaje prema BiH i regionu –

Kada je riječ o ekonomskim odnosima Turske i BiH, Bukvić smatra da bi oni mogli biti bolji nego što su trenutno, ali da odgovornost za to snosi bh. strana i region jugoistočne Evrope.

“Turska prolazi kroz jako velike turbulencije kroz posljednjih 10-15 godina. Ne znam šta već nije napalo Tursku. Tursku napada čitav svijet na raznorazne načine. Jednostavno Turska nema vremena da posloži ekonomsku politiku prema ovom regionu, a od velike želje da nešto urade vidimo pozitivne trendove. Vidimo sada ovaj autoput, to je od strateškog značaja. Ali, kada bi Turskoj bila data barem jedna godina da nisu pod raznim pritiscima, mislim da bi imala korist ne samo BiH, nego čitav region. Jer, Turska ima dosta jake osjećaje prema BiH i ovom regionu, ali to mora i s naše strane da bude. Oni su pod velikim pritiskom, moramo i mi biti spremni. Kada oni dođu da rade moramo biti spremni sa projektima, sa implementacijom, sa birokracijom, državnim aparatom, da sve bude posloženo, jer oni jednostavno nemaju taj komoditet da oni mogu jako puno vremena posvetiti ovom regionu, jer imaju problem kući. Taj problem su raznorazne turbulencije od udara valutnih, do udara ekonomskih, vojnog puča, nema šta ne udara Tursku. Tako da je Turskoj veoma bitna naša spremnost s druge strane mosta“, mišljenja je Bukvić i naglašava da je “jaka Turska, jaka i BiH“.

Za proteklih devet godina postojanja SBF-a Bukvić ističe realizovane projekte u sektoru poljoprivrede, posebno kreditnu liniju, uz pomoć Turske, kojom su finansirani mali biznisi uz kamatnu stopu od nula posto.

“Jako veliki broj korisnika u desetinama hiljada ljudi je napravilo neki mali biznis. Kupili su kravu, dvije krave. Možda nismo iskomunicirali javnosti šta je urađeno, ali ogroman je posao tu urađen, to je ogromna stvar. Fenomen malina kada se pojavio, to je rezultat turske kreditne linije. Mali ljudi po malim mjestima su zasadili, kada su se te veličine pokazale velikim onda su se otvorila vrata izvoza i ide dalje samo, ali tu probit led je bilo teško. Poljoprivreda je najteži projekat. Turizam, da vi BiH, da ona postane jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija, to je rezultat medijskih kampanja u svim tim državama u kojima smo imali medijske pokrovitelje, koji su promovisali BiH. Poslije toga ljudi koji su došli onda su oni promovisali svojim rođacima, prijateljima, ali probijanje leda je bilo SBF. Turizam i poljoprivreda i sama činjenica da opet mi svi zajedno sjedimo i sanjamo da neki projekt uradimo zajedno, sam taj koncept da su se svi narodi ovdje okupili, da Srbi donose svoje projekte, da Hrvati donose svoje projekte, da Bošnjaci donose, da dolaze mladi ljudi sa start up idejama, da se sav taj ambijent pravi u jednoj BiH, koja je prije 15-20 godina bila u jako teškoj situaciji postratnoj i da to sve radi privatni sektor, ja sam jako ponosan na to“, zaključio je Bukvić.

Sarajevo Business Forum, koji je izrastao u vodeću investicijsku konferenciju u jugoistočnoj Evropi, do sada je ugostio oko 10.000 učesnika, prezentovano je oko 1.000 projekata. Ugostio je 20 predsjednika država, te oko 3.000 kompanija iz 50 zemalja.