Samo Albanija ulaže manje u poljoprivredu od naše zemlje

U Federaciji BiH se čak 30 posto stanovništva bavi poljoprivredom kao primarnom ili sekundarnom djelatnošću, dakle svako treće domaćinstvo u potpunosti ili dijelom osigurava svoju egzistenciju kroz ovu djelatnost.

Ovo je za Fenu potvrdio federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić, dodavši kako je vrijednost uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda je veoma visoka u odnosu na ukupan BDP. Međutim, i dalje muku mučimo s činjenicom da duplo više poljoprivrednih proizvoda uvozimo nego izvozimo.

– Naša poljoprivreda jednostavno nije konkurentna, a moramo imati na umu da konkurencija u poljoprivredi postaje sve veća kako napreduje proces približavanja BiH Europskoj uniji. Glavni razlog takvog stanja su nedovoljna ulaganja. FBiH za poljoprivredu izdvaja na godišnjoj razini oko 65 milijuna maraka. Tome treba dodati još ulaganja županija, a u 2015. bilo je to sveukupno 15 milijuna maraka, dakle znatno manje nego u ranijem razdoblju kad je poljoprivreda dobivala iz županijskih proračuna po 20 milijuna maraka godišnje, kazao je Dedić.

Kako do novca?

Naglašava kako se radi o zaista malom iznosu, te kako u regiji samo Albanija ulaže manje od nas, dok države EU ulažu u poljoprivredu čak devet puta više. Nadalje, nepovoljna je i struktura ulaganja jer je većina novca namijenjena za tržišne intervencije kroz izravna plaćanja, odnosno poticaje. Godinama smo nedovoljno ulagali u promjene u strukturi poljoprivredne proizvodnje, dakle u povećanje konkurentnosti naše poljoprivrede na regionalnom, pa i europskom tržištu.

– Potrebna su veća izdvajanja. Proračunska sredstva kojima trenutno raspolažemo su nedovoljna i moraju biti povećana. Što prije moramo sanirati dugove Ministarstva koje svake godine “pojedu” dio proračuna. Moramo iskoristiti i druge, osim proračunskih, mogućnosti financiranja poljoprivrede, ustvrdio je Dedić.

U tom kontekstu navodi kako je plan otvoriti povoljne kreditne linije putem komercijalnih banaka, putem Razvojne banke FBiH i drugih financijskih institucija.  Tu su naravno i sredstva iz europskih fondova, a Dedić kaže kako je Vlada FBiH inicirala je donošenje strateškog plana Ruralnog razvoja na razini BiH i uspostavu IPARD strukture u BiH da možemo koristiti sredstva IPA i EU fonda za ruralni razvoj.

Liberalizacija trgovine

Svemu ovome nužno je dodati kako će stupanjem na snagu prilagođenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanje BiH i EU početkom ovog mjeseca domaći poljoprivrednici naći u dodatnim problemima. Naime, princip tzv. tradicionalne trgovine dodatno je liberalizirao naše granice, a pomoć bh. proizvođačima je izostala. Zbog svega ranije navedenog, kao i ovog problema, uistinu je nužna nova vizija, na osnovu koje će se načiniti adekvatna strategija razvoja, a koja će biti praćena i većim izvorom sredstava. Ukoliko se pak nastavi po dosadašnjoj ad hoc praksi, nesporno je kako će ova grana gospodarstva tonuti sve dublje i dublje u “živi pijesak”.