Rusmir Hrvić: Pokazali smo odgovornost i opravdali povjerenje

Gospodine Hrviću, upravljate najvećim bosanskohercegovačkim privrednim sistemom za proizvodnju hrane. Kako se AS Holding pokazao u ovoj krizi?

Da, naši kapaciteti, uzevši u obzir sve naše kompanije, je proizvodnja oko 300.000 tona hrane, gotovih proizvoda i dodataka hrani bez kojih se ne može. Hiljade naših radnika radili su kao jedan. Pokazalo se i ovaj put koliko je za funkcioniranje života važno imati jedan ovakav integriran i snažan sistem. Teško je govoriti o sebi, zato puno više slušamo šta drugi govore o nama. Dobijamo zaista puno pohvala od prijatelja, ali i ljudi koje ne poznajemo za ukupan angažman koji smo pokazali. Mislim da smo opravdali povjerenje i da smo odgovorili ovom neizmjerno važnom i istodobno teškom zadatku. Sve naše kapacitete smo stavili u puni pogon. Uspjeli smo stabilizirati tržište. Pri tome, naglašavam, ispoštovali smo kako domaće tržište, tako i naša tradicionalna ino tržišta. U kratkom roku smo isporučili desetine hjiljada tona brašna, soli, tjestenine, keksa, supa, začina, namaza, itd. Pokazali smo da smo kao sistem koji brine o svojim potrošačima u ovom trenutku nezamjenjivi.

S obzirom na kapacitete i portfolio kojim raspolažete, postajete sve značajniji regionalni igrač.

Tiha voda brijege valja, rekao bi naš narod. Godinama smo strpljivo radili, pametno investirali, strateški se širili upravo na ona područja u kojima je Bosna i Hercegovina tradicionalno vodeća. U našem sistemu danas posluju kompanije sa najdužom tradicijom i respektabilnim kapacitetima u segmentu prehrane kao što su npr. Klas i Solana Tuzla, a koje su sada došle do punog izražaja. Uz postrojenja u Ljubačama, Sprindu, zatim, pogonima u AS-u, Kentu, Vispaku, AC Foodu, Oazi, ZIM-u i drugim kompanijama koje svi zajedno proizvode praktično sve što je potrebno za ishranu ljudi, AS Holding je uistinu pokazao svoju stratešku snagu. Inetgrirali smo naš poslovni sistem, a probleme nastojali rješavati preventivno. Stvorili smo okvirne uvjete da spremni dočekamo ovu najnoviju krizu shvativši je kao izazov.

Šta mislite kako će se situacija dalje odvijati?

Kriza će vjerovatno potrajati. Neka ograničenja će možda u dogledno vrijeme popustiti u izvjesnoj mjeri, ali i dalje će biti potrebne mjere opreza. Virus se brzo prenosi i ugrožava sve kategorije stanovništva. U tom smislu, mi smo poduzeli sve potrebne mjere opreza u svim našim kompanijama. Istina je da poslujemo u krajnje otežanim uvjetima, ali dajemo maksimum. Mogu poručiti da ćemo i u vremenu koje je ispred nas sve naše kapacitete staviti u puni pogon kako niko od naših kupaca na domaćem i na inozemnim tržištima, prije svega naši susjedi, ne bi osjetili nestašicu onih roba koje mi proizvodimo, a tu prije svega mislim na so, brašno i pekarske proizvode.

Ovih dana ponovno je do izražaja došao ekonomski patriotizam. Kako to objašnjavate?

U vanrednim okolnostima ljudi bolje vide i jasnije razumiju situaciju u kojoj se nalaze. Kada se granice zatvore ili dođe do otežanog snabdijevanja, do izražaja dolaze domaći proizvođači. Ne mogu ni zamisliti šta bi bilo da nismo u našim bosanskohercegovačkim rukama imali jedan Klas, Solanu Tuzla, Violetu, Madi ili Bosnalijek. Neka mi oproste svi koje nisam naveo, ali bitna je poruka. Svi skupa vrijedimo onoliko koliko proizvodimo. Proizvodimo i kupujmo domaće  mora ostati prioritet i koncept našeg života i poslije ove krize, jer je to ono što nam je svima potrebno. Na ovom konceptu je sve i počelo u našoj grupi, jer smo pokretanjem trgovine prije 25 godina shvatili da nama ovdje nema života ako ne budemo sami proizvodili. Sasvim je normalno i poželjeno da volite svoje i da u njemu pronalazite motiv da pobjeđujete. Naš motiv je naša Bosna sa tim našim jedinstvom u različitostima. Danas smo tu gdje jesmo, i danas imamo sistem iza kojeg stoje hiljade radnika, ali i milioni potrošača. I pri tome, imamo snagu koja je regionalno respektabilna.

Čini se da bi ovaj put vaši dugogodišnji apeli da se ulaže u primarnu poljoprivrednu proizvodnju mogli doći do izražaja. Koja je vaša procjena, kako bi mogle ove godine proteći proljetna i jesenja sjetva?

Poljoprivredni proizvođači su prepoznali interes i to je dobro. Zasijat će se ove godine više nego ikada. Prema nekim podacima u Bosni i Hercegovini smo do sada imali nevjerovatnih 1 milion hektara neobrađenih površina. Taj luksuz sebi više ne smijemo priuštiti. Vidim da su ministarstva poljoprivrede ove godine krenula u jednu snažnu kampanju kako bi izgradili efikasan sistem za poticaje i integrisanje poljoprivredne proizvodnje, od entieta, preko kantona, do općina. Istina, nedostaje ministarstvo na državnom niovu, ali nadam se da ćemo sa približavanjem ulaska u EU, i tu obavezu ispuniti. S naše strane, mi ćemo, kao što smo to i do sada isticali, garantirati otkup od domaćih proizvođača za naše potrebe. Jedini uvjet je kvalitet.

Kako pomoći privredi po vašem mišljenju?

Dio privrede se nalazi u teškoj situaciji, dok je drugi njen dio kao što je proizvodnja hrane, rudnici i proizvodnja električne energije, proizvodnja lijekova i higijenskih sredstava, pokazao izvanrednu odgovornost u ovom važnom trenutku, organizirao se i postigao maksimum. Zahvaljujući ovom dijelu domaće proizvodnje stabilizirano je tržište i nije došlo do većih poremećaja u njegovom snabdijevanju.

Privredi se mora pomoći sistemski, jasno i precizno bez bilo kakvih uvjeta. Jer će se prije ili kasnije sve firme naći u problemu solventnosti, likvidnosti ili uspješnosti poslovanja. U ovu pomoć se moraju uključiti svi nivoi vlasti jer je jako bitno održati domaću proizvodnju, radna mjesta te nakon što završe vanredne mjere čim prije ekonomske tokove stabilizirati i ponovo krenuti u nove cikluse proizvodnje, inovacija i investcija.