Rekordan broj posjetilaca Nacionalnog parka smaragdne Une (VIDEO)

Nacionali park “Una” je u 2017. godini zabilježio rast u svim segmentima poslovanja i to je najuspješnija godina do sada – kazao je Feni direktor Parka Amarildo Mulić.

Broj posjeta je, dodao je, porastao za 30 posto u odnosu na rekordnu 2016. godinu te je 85.000 posjetilaca platilo određenu uslugu.

Mulić je naglasio da Park poboljšava rad u oblasti zaštite i očuvanja prirodnih i svih drugih vrijednosti te da nastavljaju surađivati sa partnerima iz države i regiona kako bi stvorili ambijent za održivi turizam.

Posebno je pohvalio saradnju sa osnivačem Parka, Vladom Federacije BiH i Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, bez čije stručne i materijalne pomoći ne bi dostigli takve rezultate.

Govorio je organiziranju i suorganiziranju brojnih kulturnih, sportskih i turističkih manifestacija, a posebno je izdvojio Internacionalnu turističku Una regatu te najavio da će iduća biti održana krajem jula.

Posebno je izdvojio upotpunjavanje sadržaja sa dva voza te najavio da će tu djelatnost proširivati.

– Moram reći da imamo sve više i više partnera kada je u pitanju i sam rad NP “Una”. Imamo dosta volontera koji se uključuju, posebno u akcije čišćenja i održavanja područja NP kroz proljetne akcije “Samo malo dobre volje” – pojasnio je.

Također je naglasio da su organizirali i niz drugih manifestacija, kao što su takmičenje u sportskom ribolovu, biciklijada, likovni susreti i pjesnički susreti u cilju predstavljanja i brendiranja područja NP i privlačenja što većeg broja posjetioca.

Pohvalio je i izuzetno dobru saradnju sa ostalim nacionalnim parkovima i zaštićenim područjima u BiH i regionu, ali i međunarodnim organizacijama za zaštitu prirode, od kojih je izdvojio Svjetski fond za prirodu WWF, koji trenutno provode projekt “Zastićena područja za prirodu i ljude”.

– U suštini želimo napomenuti da jačanje sektora zaštite prirode, očuvanje prirodnih i svih drugih vrijednosti, predstavlja temelj za održivi razvoj. Iz tog razloga i NP je nosilac certifikata za održivi turizam Asocijacije evropskih parkova i nosilac bijele zastave nevladine organizacije GUWAA – naglasio je Mulić.

Nada se da će sve institucije koje se trebaju brinuti o stvaranju ambijenta za razvoj prepoznati NP “Una” i napokon zajednički raditi na rješavanju prioritetnih infrastrukturnih projekata u području NP kako bi osigurali da NP “Una” u narednom periodu napravi bolji, kvalitetniji i brži iskorak u svim segmentima poslovanja, što će rezultirati povećanjem broja posjeta i investicija.

Područje Nacionalnog parka Una se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području Grada Bihaća i pripada Unsko-koranskoj zaravni, a obuhvata dolinske dijelove rijeke Une i Unca i orografske padine planina Plješevice, Grmeča i Osječenice. Nacionalni park Una se prostire dolinom gornjeg toka rijeke Une kao i oko kanjona rijeke Unac, desne pritoke Une, sve do rječice Krke na zapadu.

Ovo područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u tom dijelu Europe, vrijednu za očuvanje ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti.

Vizija zaštite Une na području proglašenog Nacionalnog parka stvarala se kroz desetljeća, kao odgovor lokalnog stanovništva, koje je oduvijek bilo svjesno vrijednosti prostora u kojem živi, na prijetnje narušavanju njegovih temeljnih prirodnih osobitosti.

Rijeka Una spoj je vrijednih prirodnih osobitosti, raznolikog i očuvanog prirodnog krajobraza iznimne ljepote, bogate kulturno-povijesne baštine i lokalnog stanovništva svjesnog vrijednosti prostora u kojem živi.

Očuvanje i zaštita svih vrijednosti za buduće generacije temeljna je odrednica održivosti tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva kao što su ribolov, lov, šumarstvo i poljoprivreda.

Isto vrijedi i za uvođenje novih djelatnosti kao što su turizam, rekreacija, edukacija i znanstvena istraživanja, kojima lokalno stanovništvo dobija uvjete za kvalitetan život i razvoj u skladu s prirodom.

Rezultati Studije izvodljivosti za zaštitu Nacionalnog parka Una iz 2005. godine, pružili su osnovu, te neosporno dokazali potrebu za zaštitu područja kroz kategoriju zaštite u razini nacionalnog parka, što je prihvaćeno od lokalne zajednice i organa vlasti u BiH.

Top lokacija Štrbački buk visine 24,5 m predstavlja najviši i najspektakularniji vodopad u Nacionalnom parku, a njegov postanak se vezuje za tektonska pomjeranja i stvaranje sedrenih naslaga. Početkom 20. stoljeća obale tog vodopada krasili su brojni unski mlinovi što podsjećaju na sojenice, nastambe prahistorijskog plemena Japodi. Sojenice su drvene kuće izgrađene iznad vode, na hrastovim stupovima (pilonima) zabijenim u dno rijeke. Japodi su na ovim prostorima živjeli zadnjih 1.000 godina stare ere.

Uzvodno od Štrbačkog buka 24 kilometra u pravcu Kulen-Vakufa, nalaze se Martinbrodski slapovi koji predstavljaju najveći kompleks slapova na rijeci Uni.

Pored Milančevog buka, u Martin Brodu može se vidjeti mnoštvo drugih slapova, kaskada i bazena koji se prostiru kroz naselje do ušća rječice Unac u Unu. Dužina ovog površinski najvećeg kompleksa slapova u Nacionalnom parku je 800 m sa ukupnom visinskom razlikom od 54 m.

U strasnom zagrljaju dvije rijeke, na ušću Unca u Unu, ljubomorno čuva svoje čari neponovljiva i vjekovima nedirnuta prirodna ljepota, naseobina Martin Brod. U tom mjestu se nalazi najveći kompleks slapova u Nacionalnom parku “Una”, a nekad je ovdje postojao veliki broj mlinova i bučnica.

Naselje je poniklo iz srednjovjekovnog grada koji je podignut krajem 14. ili početkom 15. vijeka na ušću Unca u Unu, a postoje mišljenja historičara da ovaj stari grad datira iz 13. vijeka. Prema zapisima iz 1396. ovaj grad se nazivao Konuba. U izvorima se prvi put spominje 1431. godine kada ga je ugarski kralj Sigismund založio Nikoli Frankopanu.

U današnjem Martin Brodu nalazi se pravoslavni manastir Rmanj koji predstavlja važno duhovno središte sjeverne Tromeđe (trograničja Bosne, Like i Dalmacije). Narodna tradicija pripisuje njegovo podizanje Katarini Branković (1418/19-1492) – kćerki srpskog despota Đurđa Brankovića i bizantijske princeze Jerine Kantakuzin, a supruzi grofa Urliha II Celjskog.

U starijim dokumentima manastir Rmanj se naziva Hrmanj, Ajerman, Chermlja, Szermil, Hermanya, Herman, a ime je dobio po Katarininom sinu Hermanu III koji je zbog bolesti mlad umro, te je njemu u spomen Katarina podigla manastir. U narodu se vremenom od imena Herman pretvori u naziv Rmanj, i taj je naziv je ostao do dana današnjeg.

I Martin Brod ima svoju legendu.

Nekad davno izuzetno lijepa djevojka Marta, zaljubila se u momče kudrave kose i garava lica koji je živio tamo preko na drugoj obali Une. Roditelji njeni nisu htjeli ni da čuju za tu vezu i ljubav. Jednog dana u kasno doba krene Marta put Une, zadigne skute od suknje, pa krenu preko broda, svome dragom. Okliznula se na skliskoj unskoj sedri i pala u vodu, a na površini smaragdne vode samo se kratko zadržala njena zlatno-plava djevojačka kosa. Taj gaz, odnosno brod kako ga mještani zovu, prozvaše Martin Brod.

Zbog nesretne ljubavi dvoje mladih ljudi, a u spomen na djevojku Martu i do danas nezaboravljenu zabranjenu ljubav, ovo mjesto je dobilo naziv Martin Brod.

Kulen-Vakuf je najveće mjesto u Nacionalnom parku i od davnina predstavlja važno čvorište puteva. U vrijeme Rimskog carstva tuda je prolazila cesta koja je od Zadra povezivala rimske provincije Dalmaciju i Panoniju.

Kasaba Džisr-i-kebir (tur. Veliki most) na rijeci Uni, kako se prvobitno nazivao današnji Kulen-Vakuf, osnovana je podizanjem džamije sultana Ahmeda I (1603-1617). Mjesto neslužbeno mijenja ime u 18. stoljeću od kada se prema vakifu naziva Palanka Mahmut paše Kulenovića, a u 19. stoljeću mjesto dobija današnji naziv Kulen-Vakuf.