Projekti LIFE i ICAM: 13 kompanija reinvestiralo više od 15 miliona KM

Zahvaljujući dosadašnjoj implementaciji projekata LIFE i ICAM od početka 2016. do juna ove godine mehanizam rješavanja otvorenih pitanja rezultirao je reinvestiranjem 13 kompanija i kreiranjem novih radnih mjesta, dok je ukupan iznos reinvesticija 15.308.171 KM.

Radi se o projektima Poboljšanja lokalnog okruženja za investiranje (LIFE) i Poboljšanje investicione klime i pristupa tržištima (ICAM), koje implementira Grupacija Svjetske banke u saradnji s britanskom ambasadom u BiH. U okviru tih projekata danas je u Sarajevu održan sastanak saradničkih mreža u BiH, odnosno obuka pod nazivom „Jačanje kapaciteta lokalnih zajednica za privlačenje investicija“.

– Obukom se proširuju znanja o načinima privlačenja novih investitora i nastavak su rada s jedinicama lokalne samouprave koji je do sada bio fokusiran na program postinvesticione podrške postojećim investitorima u našoj zemlji. Namjera nam je potaknuti proaktivan rad, te promociju investicionih potencijala i lokacija za ulaganje u BiH kroz samoinicijativne outreach kampanje koje mogu realizovati uz pomoć entitetskih i državnih institucija – izjavio je Tarik Šahović, menadžer projekata LIFE i ICAM.

Naglasio je da dosta toga zavisi od samog rukovodstva u općini.

– Počeli smo raditi s tada nerazvijenom općinom Krupom, koja je bila razrušena nakon rata, nerazvijena i nije bilo investitora. Sada ako pogledate općinu Krupa, nakon sedam godina, to je općina s najvećim rastom izvoza i zapošljavanja u Federaciji, gdje imate pet velikih investitora, industrijsku zonu gdje je zaposleno više od 600 ljudi. Znači, puno toga zavisi od načelnika, od ljudi u općini i toga da li su oni zaista spremni da promijene svoj mentalitet i način rada, jer oni su tu usluga investitorima, ne obrnuto – naglasio je Šahović.

Razlika između općina koje uspiju privući investiore i pomoći im i onih koje to ne uspiju, kako je dodao, jeste u pristupu općinske administracije radu s investitorima.

– U proteklih godinu i po dana 13 kompanija je reinvestiralo više od 15 miliona KM. To su veoma konkretne investicije zahvaljujući kojima su ljudi dobili posao – kazao je Šahović.

Općina Žepče, kako je kazala direktorica Razvojne agencije Žepče Branka Janko, na vrijeme je prepoznala da jačajući svoje kapacitete može odgovoriti potrebama privlačenja investicija.

– Smatram da je privlačenje investicija proces koji još traje, a ovakvi projekti mogu samo da ubrzaju aktivnosti što se tiče edukacija, osposobljavanja ljudi koji rade u općinama, a isto tako da pomognu u promociji potencijala koji postoje u općinama. Često nismo svjesni koji su to potencijali koje imamo i nismo svjesni na koji način te potencijale razvijati da ih unaprijedimo, a s druge strane kako da se izborimo sa svojim slabostima. Najčešće je naša slabost to što nemamo dovoljno osposobljene ljude da rade na poslovima privlačenja investicija – navela je.

Rad s investitorima, kako je kazala, može se uporediti s prodajom gdje u principu treba prepoznati koja je potreba investitora i odgovoriti na njegov zahtjev.

– Ono što ćemo raditi jeste da ćemo početi raditi na specijalizaciji tih usluga koje nudimo. Registracija, porezi, fiskalna politika su opće informacije, međutim, vrlo često investitori dolaze s konkretnim zahtjevima, kao što su detašmani, radna snaga, rješavanje određenih pitanja poreza. Mislim da se od općina traži da odgovore tim specijalnim zahtjevima i moraćemo na neki način kroz ove projekte raditi na našoj specijalizaciji – dodala je.

Navela je da su prije nekoliko godina ušli u saradničku mrežu s FIPA-om i sa Svjetskom bankom i dosta od njih naučili.

– Omogućili su nam dosta primjera dobre prakse, nešto što možemo primijeniti u našim sredinama jer dosta stvari možemo vidjeti iz okruženja pa ih prilagoditi našim uvjetima. Ovaj projekt će biti podizanje tehničkih kapaciteta i mislim da općine trebaju prepoznati sebe u tom projektu. Ponekad se događa da dobijemo sredstva u projektu, ali ne znamo ih kvalitetno iskoristiti i ta sredstva završe bez ostvarivanja rezultata. Ovaj projekt će tražiti određene rezultate i mislim da je tu njegova vrijednost – izjavila je Janko.

Općina, odnosno Grad Goražde, po riječima Asime Džambegović iz Odjela za lokalni ekonomski razvoj, uključen je već dugi niz godina kroz projekt ‘aftercare’ gdje zajedno s FIPA-om i IFC-om provode posjete firmama, odnosno stranim i domaćim investitorima na tom području. Ovakvi sastanci su, kako je dodala, prilika da se razmijene iskustva.

– Trenutno u Goraždu pravimo most preko Drine da bismo otvorili novu industrijsku zonu i ponudili je investitorima. Nadamo se da ćemo to i uspjeti. Izgradnjom tog mosta bit će otvorena i desna strana rijeke i vjerujemo da se će pojaviti neki investitor koji neće samo investirati u prerađivačku industriju, već i u razvoj turizma na ovom području – navela je Džambegović.

Od 2013. do danas, saradničke mreže u BiH su okupile 55 članica (općina, gradova, kantona i Distrikt Brčko), zajedno s predstavnicima entitetskih i državnih institucija. Svrha saradnje svih nivoa vlasti je, kroz saradnju i svaki iz svoje nadležnosti, rješavanje otvorenih pitanja s kojima se susreću postojeće kompanije u svom poslovanju ili procesu reinvestiranja. Cilj je riješiti otvorena pitanja u što kraćem roku i pokrenuti reforme da bi se omogućio rast i razvoj kompanija, a time i doprinos održivom ekonomskom razvoju lokalne zajednice.

Zajedničke posjete kompanijama, institucija vlasti s više nivoa, kako je istaknuto, način je da se spoznaju otvorena pitanja kompanija i ponudi podrška u njihovom rješavanju. Također, posjete su i osnova za analiziranje realizovanih i planiranih investicija te kredibilna baza za pripremu prijedloga unapređenja poslovne klime u BiH i uvjeta za investiranje.