Zavise od epidemiološke situacije
Projekcije Centralne banke BiH: Snažniji oporavak tek krajem 2022. godine
Projekcije mogu biti korigovane na više ukoliko se epidemiološka situacija znatno poboljša i ukoliko se intenziviraju javne investicije i provedu neke od dugo najavljivanih strukturnih reformi
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) očekuje snažan pad ekonomske aktivnosti u 2020. godini. Stagnacija će se osjetiti u svim sektorima društva i ekonomije, a u naredne dvije godine ne očekuje se rast realnog BDP-a iznad 3 posto, javlja Anadolu Agency (AA).
“Ovako umjerenim stopama rasta, dostizanje pretkriznog nivoa ekonomske aktivnosti očekuje se najranije 2022. godine. Prethodna projekcija snažnijeg oporavka u 2021. godini je pomjerena za kraj projekcijskog perioda, prvenstveno zbog intenziteta drugog vala pandemije, ali i slabijeg od očekivanog efekta vladine potrošnje na ekonomsku aktivnost u zemlji tokom 2020. godine”, saopšteno je iz CBBiH.
Vrijednost srednjoročnih projekcija BDP-a nakon 2,6 iz prošle godine, u ovoj se procjenjuje na -4,6, a stopa BDP-a u sljedeće dvije godine mogla bi iznositi 2,7 i 3,0 posto. Na godišnjem nivou inflacija (indeks potrošačkih cijena) u ovoj godini iznosiće – 0,6 posto, u sljedećoj godini 0,5 i u 2022. godini 0,9 posto. Lična potrošnja sa ovogodišnjih -5.3 posto, sljedeće godine bi trebalo da iznosi 2,7 posto, a u 2022. godini 2,2 posto. kada je u pitanju državna potrošnja sa 4 posto, sljedeće godine će prema projekcijama biti 2,8 posto, a 2022. godine 0,7 posto. U ovog godini ukupne promjene na godišnjem nivou za investicije će biti -13,3 posto, za izvoz -17 posto, a za uvoz -14,8 posto, a prema projekcijama stope investicija u sljedeće dvije godine iznosiće 9,6 i 12,9 posto, izvoza 10,1 i 10,9 i uvoza 10,8 i 10,4 posto.
“U tekućoj godini se očekuje kako će jedino rast državne potrošnje donekle ublažiti smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti, dok će sve ostale komponente bruto društvenog proizvoda bilježiti značajan pad. Uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada, pada ino doznaka, smanjene kreditne aktivnosti te smanjenja potrošačkog optimizma, očekuje se snažan pad lične potrošnje u 2020. godini. Jedino u slučaju ove komponente agregatne potrošnje ne očekuje se povratak na pretkrizni nivo do kraja 2022. godine”, saopšteno je iz CB BiH.
Navode da se u 2021. i 2022. godini očekuje se rast značaja investicija u generisanju bruto društvenog proizvoda, pod pretpostavkom održavanja kontinuiteta javnih investicija.
“U skladu s trendovima u realnoj ekonomiji, blaže jačanje inflatornih pritisaka očekuje se tek od naredne godine”, navodi se u saopštenju.
Objavljivanje narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija CBBiH za period 2021. – 2023. godina planirano je za maj 2021. godine. “U narednim objavama, trenutne projekcije za 2021. i 2022. godinu mogu biti podložne snažnijim revizijama ukoliko se epidemiološka situacija ne poboljša do kraja prvog polugodišta naredne godine i ukoliko negativni efekti na ekonomsku aktivnost u glavnim trgovinskim partnerima budu znatno lošiji u odnosu na naše projekcijske pretpostavke”, stoji u saopštenju.
Iz CB BiH navode da projekcije mogu biti korigovane i na više ukoliko se epidemiološka situacija, zbog pronalaska vakcine, znatno poboljša u zemlji i svijetu, već u prvom polugodištu, što bi rezultiralo bržim oporavkom turističke i vezanih djelatnosti. Takođe, projekcije mogu biti korigovane na više i ukoliko se intenziviraju javne investicije i provedu neke od dugo najavljivanih strukturnih reformi.
