Neizvjesna sezona
Proizvođači na rubu opstanka: Sjetva na pragu, džepovi prazni
Sistemsko rješenje da se spasi domaća privreda, upozoravaju analitičari, ne postoji
Neizvjesno je pred novu proizvodnu sezonu. Bh. ratari suočeni sa nedostatkom finansijskih sredstava, kašnjenjem poticaja, izrazito skupim repromaterijalom, nestašicom sjemena, ali i nesigurnim tržištem. Zbog izostanka podrške nadležnih farmerima u najvećoj bh. žitnici ponestaje strpljenja. Prijete protestima, navodi Federalna.ba.
Proizvodna sezona je, upozoravaju ratari, ugorožena.
„Priča nije dobra. Na terenu je kolaps što se tiče finansijske situacije, budžet od prošle godine nije plaćen, nije plaćena afrička kuga nekih 4 miliona i ovo sve što se tiče kapitalnih ulaganja. Velike su cifre u pitanju i imamo krug u kome svi svakom duguju. Jedni dobavljačima, apotekarima, drugi ljudima koji su isporučili mehanizaciju, treći bankama“, govori Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača „Sela Semberije“.
„Svake godine se ponavljaju stvari. Iz godine u godinu dolazimo u neki cajtnot, nema programa, nema ništa pred samu sjetvu. Uvijek se to zavlači – kao, ne može program bez strategije, ne može strategija ovako, ne može onako. Svake godine isti problem imamo – ljudi prva sredstva dobijaju polovinom godine, što je kasno“, podsjeća Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.
„Nama je važnije u momentu prihrane pšenice da dođe i manje para, nego poslije žetve pšenice da dođe više para. Jer u tom krugu gube svi“, dodaje Radić.
Posljedice loše prošlogodišnje poljoprivredne sezone i niskih otkupnih cijena hljebnog žita sada se manifestuju u vidu nedostatka sredstava, ali i volje ratara za nova ulaganja. Nema ni konačnog obeštećenja od pojave afričke kuge. Proizvođači na rubu opstanka, ali i strpljenja.
Unapređenje infrastrukture
U toku radovi na novoj saobraćajnici: “Put koji je od velike važnosti za Sarajevo i BiH”
„Isplate još nema. Kada će da isplate afričku kugu, to ne znam ni ja, a ko zna da li i oni znaju. Mi ćemo morati da zakažemo sastanak i organizujemo proteste“, poručuje Ilija Kačarević.
Nešto stabilnija slika u organizovanoj proizvodnji. U janjarskim atarima uveliko je počela sjetva industrijskog krompira za potrebe fabrike “Semberka Janja”. Već u januaru je bilo je poznato da će otkupna cijena iznositi pola marke po kilogramu. Plasman i zarada sigurni.
„Isplati se, siguran je otkup, siguran plasman i nema nikakvih problema“, kaže Sead Gradaščević.
Osim što kasni sadni materijal. A samo što je izgledalo da će bar jedan sektor poljoprivrede u BiH biti svijetla tačka. Naime, na tržištu BiH trenutno vlada prava nestašica sjemenskog krompira, te su zbog nestašice cijene za 20% više nego prošle godine.
„Do dana današnjeg nam nije isporučen drugi dio sjetvenog materijala kojim smo trebali nastaviti ovu sjetvu. U kom periodu će biti isporučen, to ne znam, ali bojim se da će biti kasno kad bude došao“, upozorava Mustafa Gradaščević.
Sistemsko rješenje da se spasi domaća privreda, upozoravaju analitičari, ne postoji. A, dobra ekonomija jedne zemlje prvi je preduslov za njen napredak i razvoj. Samo u Semberiji za proteklih osam godina od domaće proizvodnje je odustalo čak deset hiljada proizvođača.
Zemljotres jačine od 7,4 Richtera rušio zgrade, ima mrtvih i nestalih. Stradale i ambasade 