Prijeti li Bosni i Hercegovini energetska kriza?

Regionalni mediji su nedavno izvijestili da se jugoistok Evrope nalazi na granici velike energetske krize. Kako bi je izbjegli, stručnjaci smatraju da su nužne velike investicije u ekološki čiste izvore energije i izgradnja novih energetskih objekata. Tim tragom istražili smo šta očekuje Bosnu i Hercegovinu na ovom polju.

BiH u narednim godinama mora posvetiti veliku pažnju energetskom sektoru i značajno investirati u proizvodnju električne energije, ističu sagovornici portala Fokus.ba iz Energetske zajednice, resornog državnog ministarstva te akademski radnici.

Naši sagovornici posebno ističu da će za ovaj sektor iznimno važna biti 2023. godina kada će pojedini blokovi termoelektrana, zbog dotrajalosti, morati biti ugašeni.

BiH do tada jednostavno mora pronaći alternative kako bi iskoristila svoje pune potencijale i kako se ne bi suočila sa svojevrsnom energetskom krizom, odnosno manjkom električne energije. Takav manjak neupitno bi doveo do rasta uvoza struje, a tada postoji mogućnost i rasta cijena za bh. domaćinstva i privredu.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač komentarisao je za Fokus.ba ključne parametre do 2023. godine.

“Blokovi koji trebaju biti ugašeni do 2023. godine, odnosno tzv. blokovi ograničenog operativnog vijeka (opt-out) ne moraju prolaziti rekonstrukciju, jer im ističe rok trajanja. Ukoliko se blok nalazi unutar Nacionalnog plana smanjenja emisija (NPSE) onda je potrebna redukcija emisija. U takvom slučaju blokovi mogu biti operativni i poslije 2023. godine”, rekao je Kopač.

Naše sagovornike smo pitali i da li se više isplati produžavati vijek trajanja postojećih termoelektrana ili graditi nova postrojenja.

Ekspert za energetiku Nihad Harbaš kazao je za Fokus.ba da su mnoga istraživanja pokazala da je odsumporavanje u postojećim blokovima termoelektrana već zakašnjeli proces.

“Postrojenja su skoro na isteku životnog vijeka što nema nikakvu ekonomsku računicu. Tako da lično smatram da je potrebno investirati u nove blokove poštivajući sve EU propise prilagođene za BiH, jer bh. energetika se mora oslanjati, još uvijek, na fosilna goriva”, rekao je Harbaš.

On smatra da bi se energetska tranzicija BiH trebala ogledati u prelasku s konvencionalnih goriva na obnovljive.

“Međutim, planirani projekti, koje neki nazivaju i strateškim, jesu izgradnja nekoliko novih termoelektrana, odnosno zamjenskih blokova za postojeće dotrajale blokove u termoelektranama, kao i izgradnja plinovoda, o kojem se vode mnogi politički, a ne tehnički sporovi. Ovo ukazuje na činjenicu da Bosna i Hercegovina uopšte ne planira nikakav energetski zaokret, nego je usmjerena na korištenje domaćeg i uvoznog uglja i uvoznog plina. Ukoliko se ostvari plan izgradnje postrojenja koja će koristiti fosilna goriva, a to je dominatno korištenje uglja u termoelektranama kako je to planirano prema nacrtu okvirne strategije energetie BiH, obnovljivi izvori ne mogu dati skoro nikakav doprios ukupnom energetskom miksu BiH. Tako će se proizvodnja električne energije dominatno oslanjati na ugalj”, kazao je Harbaš.

Dodao je da je optimističan kada je u pitanju situacija u BiH, ali i energetski sektor.

“Međutim, moramo biti svjesni činjenica koje ukazuju na pesimistične scenarije krenuvši od okvirne strategije države BiH koja još nije usvojena, te je tako nastavljena izgradnja zida prema EU i fondovima koji se otvaraju prema Bosni i Hercegovini. Umjesto da se ti zidovi ruše te na vrijeme pripremi i približi put ka EU-u. Bez strateškog pristupa svi do sada zacrtani ciljevi, potpisani sporazumi i preuzete obaveze – pogotovo potpisivanjem Ugovora o uspostavi Energetske zajednice – padaju u vodu”, kazao je Harbaš.

Opt-out lista velikih postrojenja za sagorijevanje u BiH je sljedeća: Blok 3 Termoelektrane Tuzla, Blok 4 Termoelektrane Tuzla i Blok 5 Termoelektrane Kakanj.

Prema ranijim procjenama, ova postrojenja neće investirati u mjere smanjenja emisije zagađujućih materija u zrak, nego će u periodu do 2023. godine raditi maksimalno 20.000 radnih sati, a 2023. godine se zatvaraju. Elektroprivreda BiH je iskoristila mogućnost da postrojenja Blok 4 i Blok 5 budu isovremeno na opt-out listi i u Nacionalnom planu smanjenja emisija (NPSE). No, još uvijek se čeka konačni stav i odluka Elektroprivrede BiH po ovom pitanju.

Ovu informaciju potvrdio je za Fokus.ba Admir Softić, pomoćnik za energetiku ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

“Mi smo bili dužni sa 1. januarom ove godine obavijestiti Energetsku zajednicu koji blokovi idu u opt-out. Međutim, iz Elektroprivrede BiH nas još uvijek nisu obavijestili o tome. Kako je ranije najavljivano, oni žele da se izgradi Blok 7 do trenutka kada prestanu s radom pomenuta tri bloka. Još uvijek se ne zna kada bi taj blok mogao biti dovršen i kada bi počeo s radom. To je sada ono što je problematično za Elektroprivredu BiH. Šta uraditi ako se ne izgradi blok 7 do 2023. godine?”, rekao je Softić za Fokus.ba.

Iako se u svijetu sve više ulaže u obnovljive izvore energije radi zaštite okoliša, BiH se ne može tako lako odreći ulaganja u termoelektrane.

„Problem bi nastao sa daljinskim grijanjem. Ne treba zaboraviti da se od termoelektrana u BiH griju čitavi gradovi: Tuzla i Lukavac, a postoji i plan da se tako griju i Živinice. BIH mora imati takav energetski miks da očuva sigurnost snabdijevanja, a mnogo je i radne snage vezano za termoelektrane. Zato je za BiH važan energetski miks, dakle više izvora energije“, kazao je Softić.

Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Janez Kopač smatra da se BiH u narednom periodu mora fokusirati i na uspostavljanje stabilnog i transparentnog regulatornog i pravnog okvira koji će biti u skladu sa obavezama prema Sporazumu o Energetskoj zajednici.

“Ovo je najbolji recept za adekvatan razvoj infrastrukture, sigurnost zaliha i što je najvažnije – maksimiziranje beneficija i dobrobiti potrošača. Također, važno je da se BiH više fokusira na integrisanje faktora klimatskih promjena u svoju energetsku politiku”, kazao je Kopač.

Njegovo mišljenje dijeli i Samir Avdaković, profesor na Elekrotehničkom fakultetu u Sarajevu. On je u razgovoru za Fokus.ba istakao da za značajniji iskorak u energetici, preuzimanje i implementacija EU normi i standarda mora biti prioritet.

„To podrazumijeva potpuno restruktuiranje i deregulaciju sektora, a poslovanje privrednih subjekata u sektoru mora biti na ekonomskim i tržišnim principima, a ne na socijalnim ili nekim drugim osnovama. Danas identifikujemo značajne probleme u rudarskom sektoru, probleme u postojećim termoelektranama, zastoje u izgradnji novih kapaciteta, probleme u politikama vezanim za obnovljive izvore energije itd. Nažalost, država nema adekvatan odgovor na ove probleme, a mišljenja sam da bez značajnije promjene pristupa ovim problemima nećemo napraviti značajniji iskorak“, naveo je Avdaković za Fokus.ba.

Mišljenja je da stanje u elektroenergetici BiH nije sjajno, te da prvi prioritet treba biti promjena politika koje se odnose na energetski sektor.

„Sve planove, kratkoročne i dugoročne, potrebno je usaglasiti sa EU, što hitnije implementirati proces deregulacije i restruktuiranja, a planiranje razvoja elektroenergetskog sistema i njegovih podsistema (proizvodnja, prenos i distribucija) treba biti urađeno profesionalno i transparentno, uz primjene odgovarajućih metodoloških pristupa i uz koordinaciju nadležnih ministarstava. Potpuna uspostava tržišta električne energije u konačnici će građanima donijeti samo benefite, a svi subjekti koji su u energetskom sektoru trebaju poslovati na ekonomskim principima“, zaključio je Avdaković.