Preuzmite besplatnih 50 eura i trgujte cijenom nafte na berzi

Od jula 2015. godine, cijena nafte je, uz nekoliko manjih proboja kratkog daha, konstantno ispod 50 dolara po barelu.

FXLider svim čitaocima Fokusa, daje besplatnih 50€ za trgovanje cijenom nafte na svjetskoj berzi, jedinoj berzi na kojoj možete zaraditi i kada cijene rastu ali i kada cijene padaju.

Besplatnih 50 euraza trgovanje možete preuzeti ovdje.

Prvi razlog pada cijene nafte

Opšti je koncenzus da je cijena nafte u posljednje dvije i po godine dobrim dijelom opala zbog uvećanja proizvodnje nafte iz naftnih škriljaca. Iako je rasprostranjeno viđenje da proizvodnja iz naftnih škriljaca u SAD može biti profitabilna i po veoma niskim cijenama nafte, statistika govori drugačije.

Jedna od kompanija upućena u zbivanja na tržištu nafte je objavila da je, u periodu od jula 2015. do februara 2016. godine – kad je cijena nafte najviše opala, aktivnost na bušotinama umanjena za 28% što proturiječi pomenutom gledištu. Povrh toga, od početka silaznog trenda cijene nafte, u julu 2014. godine pa do danas, aktivnost je opala za čitavih 72%. Jasno je da niska cijena nafte ne pogoduje razvoju i rastu naftne industrije.

Drugi razlog pada cijene nafte

Kao najveći izvoznik nafte čiji budžet se puni od prodaje nafte, Saudijska Arabija je, prema nekima, imala velikog udjela u obaranju cijene nastojeći da uveća svoj udio na tržištu. Neki procjenjuju da rezerve ove države iznose oko 200 milijardi barela. To joj je omogućilo da svakodnevno preplavljuje tržište sve većim i većim isporukama sa ciljem marginalizacije drugih država-proizvođača. Povratni efekat ovoga je pad cijene nafte i posljedična neprofitabilnost sektora proizvodnje i prerade ovog energenta.

Venecuela, kao najveći proizvođač u Južnoj Americi, je na rubu bankrota a stanovništvo se bori sa nestašicama i hiperinflacijom.

Iran je dugo bio po strani zbog višegodišnjih sankcija namentnutih povodom spora oko nuklearnog programa. Ponovo je ušao na tržište nafte januara ove godine sa ambicijama da povrati izgubljenu poziciju i uveća proizvodnju. Regionalni rivalitet ove dvije sile, uz borbu za udio na tržištu nafte, motivisali su saudijsku državu, koja polako gubi neprikosnovenu poziciju unutar OPEC-a, da lobira za smanjenje proizvodnje nafte na globalnom nivou.

Reakcija cijene nafte nakon septembarskog sastanka OPEC-a

Na sastanku država članica OPEC-a u Alžiru, u septembru ove godine, postignut je dogovor da se smanji proizvodnja. Saudijska Arabija se obavezala da proizvodnju snizi za 300.000 barela dnevno. Nedugo poslije toga, Rusija kao najveći proizvođač-izvoznik izvan OPEC-a, obavezala se na sličan potez.

Još jedan događaj je zakazan za 30. novembar u Beču na kome će učestvovati države-članice OPEC-a i Rusija.

Kao rezultat ovih dogovora, cijena nafte je premašila psihološku granicu od 50 dolara dostigavši jednogodišnji maksimum bilježeći tako rast od oko 90% od početka februara ove godine.

Besplatnih 50 eura za trgovanje cijenom nafte možete preuzeti ovdje.