Preko 70 posto nezaposlenih u BiH se neće nikada zaposliti (VIDEO)

Stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini pada, pokazuju statistički podaci Agencije za rad i zapošljavanje, no to ne znači da nezaposlenost više nije gorući problem bosanskohercegovačkog društva. Za nezaposlenost, koja ide ruku pod ruku sa siromaštvom, građani krive vlasti, korupciju pa i politički sistem Bosne i Hercegovine.

Nezaposlenost je razlog što je američki institut Cato Bosnu i Hercegovinu smjestio na neslavno osmo mjesto na Indeksu bijede. Za izračunavanje Indeksa koriste se četiri ključne ekonomske varijable za rangiranje – inflacija, kreditna stopa, stopa nezaposlenosti, te rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) po glavi stanovnika, javlja Radio Slobodna Evropa.

Do posla je, prema mišljenju Sarajlija, najlakše doći preko veza i poznanstava, a za visoku nezaposlenost krive vlast. Govore Asad, Ilhana, Emina, Bojana:

Prema posljednjim podacima Agencije za rad i zapošljavanje, u Bosni i Hercegovini je 406. 848 nezaposlenih osoba. U odnosu na prošlu godinu nezaposlenost se smanjila za 6,97 posto. To znači da je na biroima za zapošljavanje manje 23.165 osoba.

„Generalno, u posljednje četiri godine imamo kontinuirani pad nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini sa izuzetkom mjeseca jula kada nezaposlenost neznatno poraste, ali to je zbog završetka škole i broja studenta koji se prijavljuju na biroe. Što se tiče broja, mogu reći da je struktura nezaposlenosti na evidencijama jednaka“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Problem strukturne nezaposlenosti

Prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini mnogo ljudi radi u zoni sive ekonomije.

„Još uvijek generalno imamo problem sa radom na crno. Prema izjavama iz entitetskih sindikata još uvijek su procjene da u Bosni i Hercegovini najmanje između 100 do 150 osoba radi na crno, da još nisu prijavljeni i to je vezano za dva ključna problema. Jedni su relativno visoki porezi na plate, što destimulira poslodavce da legalno zapošljavaju. S druge strane imamo pojavu da zavodi za zapošljavanja rade na administriranju zdravstvene zaštite, da se preko zavoda za zapošljavanje ostvaruje zdravstvena zaštita i osiguranje za nezaposlene osobe“, naglašava Pupić.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muris Čičić kaže da Bosna i Hercegovina ima problem stukturne nezaposlenosti.

Muris Čičić

„Preko 70 posto nezaposlenih su sa nižom stručnom spremom i sa općom srednjom spremom, odnosno ljudi koji će se vrlo teško zaposliti u budućnosti. Suštinski, oni su nezapošljivi, znate, jer su struktura stanovništva koja u ovo dinamično doba nema prođu na tržištu rada. Ti se ljudi neće nikada zaposliti“, kaže Čičić.

S druge strane, dodaje, postoje značajne kategorije stanovništva koje se mogu lako zaposliti i koje, prema njegovim rečima, sada razmišljaju da li im je bolje u BiH ili otići negdje drugo.

„Značajan broj zanimanja u Bosni i Hercegovini je deficitaran“, pojašnjava za RSE profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muris Čičić.

Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH kaže da to što nezaposlenost pada ne znači da BiH nema problem sa zapošljavanjem ljudi.

„Trend zaposlenosti također raste, međutim to još uvijek nije u nekom obimu koji bi bitnije uticao na veće smanjenje nezaposlenosti sa jedne strane, s druge strane na rast BDP-a na ekonomske zamahe i slično. U principu, nama bi trebale investicije, bilo domaće, bilo strane koje bi generirale veći broj novih radnih mjesta jer to nam je generalno problem“, smatra Pupić.

Nezaposlenost kao generator bijede

Direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papić za RSE kaže da smanjivanje nezaposlenosti u posljednjih godinu dana nije posljedica ubrzanog razvoja privrede, već odlaska radno sposobnih ljudi u inostranstvo. Ukazuje i na drugu posljedicu nezaposlenosti.

„Nezaposlenost je jedan od bitnih uzroka siromaštva, bijede i već kako god to definišemo. Ukupna socijalna situacija u Bosni i Hercegovini je loša. Mi često imamo potpuno pogrešan utisak, hajde da budem grub, gledajući iz sarajevske perspektive gdje su sjajne prodavnice itd. ne razumijemo da to nije Bosna i često ne razumijemo da tako nije ni na obodu Sarajeva, u predgrađima. Siromaštvo je značajno izraženo. Sve druge analize međunarodnih organizacije pokazuju da je socijalna situacija u Bosni i Hercegovini veoma loša“, ocjenjuje Papić.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje nezaposlenost mladih ljudi, onih od 15 do 24 godine, iznosila je 33,8 posto. Iako Anketa o radnoj snazi u BiH govori da nezaposlenost među mladima opada, njihova stopa učešća u nezaposlenosti je još uvijek veća od 50 posto. Bh. ekonomija ne može apsorbovati svu tu populaciju.

Ono što je mladima potrebno, prema rečima Katarine Vučković iz Instituta za razvoj mladih KULT, to od vlasti u BiH ne dobijaju.

„Mladi često žele da imaju posao, ali im se ne pružaju adekvatne prilike. Veliki broj mladih ljudi, prema našim istraživanjima još od 2013. godine jasno izjavljuje da želi pokrenuti vlastiti biznis, da želi kreirati tržište rada. Međutim, programi koji nude takve prilike za mlade ljude su dosta paušalni. Provode se u jednom kantonu, u jednom entitetu, dok u drugom ne, nisu dugotrajni i nemaju dodatnu mentorsku podršku. Vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju shvatiti da nije dovoljno samo nekome dati novac da pokrene neki start up ili vlastiti biznis, nego da u prve tri, pa bismo čak rekli i pet godina, dati mentorsku podršku mladoj osobi koja zapravo izlazi na tržište sa novom idejom“, objašnjava za RSE Vučković.

Naglašava da posao nije jedini razlog zbog kojeg mladi napuštaju BiH.

„Naravno da nedostatak posla jeste jedan od razloga odlaska mladih ljudi, međutim on nije jedini. Mladi ljudi sve češće govore da ne vide perspektivu u Bosni i Hercegovini i ne vjeruju zemlji u kojoj žive, nisu zadovoljni aktuelnim diskursom u politici“, prenosi mišljenja mladih ljudi Katarina Vučković.

Prema podacima portala Posao.ba, potražnja za poslovima u prošloj godini bila je manja u odnosu na godinu ranije. Sličan trend se nastavio i u 2019. godini. Međutim, broj novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini, prema zvaničnim izvještajima, nije se značajnije povećao.

Podaci portala Posao.ba pokazuju da su prosječne plate za poslove za koje vlada najveće interesovanje, na primjer u ugostiteljstvu, za konobara 600 KM (300 eura), dok je za kuhara 750 KM (375 eura), a u građevinarstvu je prosječna plata oko 800 KM (400 eura).