Potrebno povećati produktivnost radnika u BiH i razmisliti o liberalizaciji tržišta rada

Populacijski fond Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini UNFPA i Ambasada Republike Češke u BiH organizirali su danas u Sarajevu konferenciju o temi „Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj BiH“ na kojoj je predstavljen izvještaj s obnovljenim projekcijama stanovništva do 2070. godine, kao i projekcije troškova obrazovanja, zdravstvene zaštite i penzija za narednih 10 godina.

Predstavnik Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija za BiH John Kennedy Mosoti je prije početka skupa izjavio da je UNFPA pokrenuo program za demografsku otpornost prije nekoliko godina.

Namjera je da se pruži potpora vladama zemalja kao i drugim partnerima, kako bi mogli redovito prikupljati relevantne statističke podatke, kako bi se bolje shvatili efekti demografskih promjena i izmjene demografskih politika, populacijskih politika, s naglaskom na ljudski kapital, što je i osnovni preduvjet razvoja.

– Imat ćemo preko 40 posto ukupnog stanovništva koje će imati preko 65 godina u narednih 50 godina. Kada znamo da će biti takva struktura stanovništa, počinjemo razmišljati šta je neophodno da uradimo u pogledu pružanja zdravstvenih usluga, kako možemo omogućiti dugoročno učenje, kako postupati s pacijentima, šta je sa radom – naveo je Mosoti, te dodao da su to jako važna pitanja.

Po njegovim riječima, pola miliona stanovnika ove zemlje nije ekonomski aktivno.

– Istovremeno se žalimo da ne postoje vještine koje su neophodne za razvoj zemlje. Zašto ignorišemo pola miliona žena u ovoj zemlji. Moramo nešto uraditi po tom pitanju, moramo jednostavno jačati ljudski kapital putem obrazovanja, moramo osigurati da imamo adekvatne i dovoljne zdravstvene usluge za njih, moramo osnažiti žene kako bi postale ravnopravne članice društva, kako bi se ubrzao socioekonomski razvoj i kako bi BiH mogla napraviti napredak na putu ka evropskim integracijama – istaknuo je Mosoti.

Kaže da se moraju odmah poduzeti mjere, te da ne treba čekati.

Moramo, naglašava on, osnažiti žene kroz obrazovanje i razvoj vještina, “moramo imati usluge brige o djeci kako bi žene i muškarci ravnopravno sudjelovali na tržištu rada i moramo zatvoriti rodni jaz u plaćama koji je između muškaraca i žena”.

Izvanredna i opunomoćena ambasadorica Republike Češke u BiH Ivana Hlavsová je kazala da Ambasada Republike Češke u BiH poseban fokus stavlja na promociju svog rada na polju razvojne saradnje koji je osmišljen na način da doprinosi procesu integracije BiH u EU.

Po njenim riječima, BiH je jedna od šest prioritetnih zemalja za češku razvojnu saradnju.

– Postoje tri prioritetna sektora na koje smo fokusirani – voda i sanitacija, obnovljivi izvori energije i jačanje javne uprave – navela je Hlavsová.

Napomenula je da Češka Republika godišnje ulaže ili doprinosi Bosni i Hercegovini kroz razvojne projekte sa skoro četiri miliona eura.

Zamjenik šefa Katedre za demografiju i geodemografiju, docent na predmetu Demografija na Prirodno-matematičkom fakultetu Karlovog univerziteta u Pragu dr. Tomáš Kučera je kazao da se BiH suočava sa starenjem stanovništva i depopulacijom.

Po njegovim riječima, to nije ništa novo, taj proces traje već nekoliko destina godina, barem 20 godina.

Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology doc. dr. Faruk Hadžić je ukazao na to da BiH posljednjih godina bilježi velike negativne efekte iseljavanja, demografskih promjena koje se odražavaju i na našu ekonomiju.

Kazao je da je dokument analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga” napravljen na način da ima dvije cjeline – prva je trenutno stanje u BiH s projekcijama, a u drugom dijelu su preporuke, ideje, prijedlozi šta je potrebno uraditi.

– Još uvijek imamo vremena da određenim prijedlozima, mjerama, donosioci odluka poprave ovo stanje koje nije dobro – smatra Hadžić.

Jedna od preporuka koju je spomenuo je, prije svega, da se poveća produktivnost radnika u BiH. Također je potrebno izvršiti reformu poreskog sistema u BiH, gdje bi se smanjio jaz između neto i bruto plaća, da radnici dobiju veću neto plaću.

– Trebali bismo, također, razmisliti u narednom periodu, obzirom da ćemo rapidno ostajati bez radne snage, o liberalizaciji tržišta rada u BiH i uvozu neophodnih radnika iz inostranstva. Kada to sve zaokružimo u jednu cjelinu, smatram da možemo kao država uspjeti izbjeći sve negativne projekcije koje su navedene u ovom dokumentu – zaključio je Hadžić.