Porast nestandardnih oblika zapošljavanja

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO) organizirao je raspravu na temu “Dualno tržište rada: Prekarni rad, rast nestandardnih oblika rada”. Predstavljeni su rezultati istraživanja nestandardnih oblika rada koje obuhvaća deset zemalja novijih EU članica. Porast nestandardnih oblika rada u Hrvatskoj smanjuje prava radnika i najčešće pogoduje poslodavcima, zaključeno je, javlja Anadolu Agency (AA).

U uvodnom dijelu rasprave Višnja Samardžija i Hrvoje Butković sa Instituta za razvoj međunarodnih odnosa predstavili su rezultate svoga istraživanja tržišta rada u Hrvatskoj kroz europski kontekst kojemu je cilj otvoriti raspravu o prekarnom radu u Hrvatskoj.

Nalazi studije dvoje znanstvenika bave se udjelom prekarnog rada u tzv. nestandardnim oblicima rada kao što su rad na određeno vrijeme, rad u skraćenom ili nepunom radnom vremenu, privremeni agencijski rad, sezonski rad, samozapošljavanje, rad putem studentskih i autorskih ugovora te stručno osposobljavanje.

Znanstveni projekt je proveden u deset zemalja, novijih članica EU, kroz podatke i intervjue sa socijalnim partnerima, poslodavcima i sindikatima. Istraživanje je fokusirano na nekoliko sektora: metalna industrija, graditeljstvo, trgovina na malo i javno zdravstvo.

Studija pokazuje da su nestandardni oblici rada u zemljama EU nakon ekonomske krize iz 2008. u porastu, posebno u Hrvatskoj gdje je 2015. godine 95 posto novih zapošljavanja bilo na određeno vrijeme. Na taj način se u EU zapošljava najveći broj mladih i to na skraćeno radno vrijeme koji dominira među nestandardnim oblicima rada i doseže 20 posto ukupno zaposlenih. Takav oblik rada ima manji udio u zemljama novijim članicama Unije. Broj samozaposlenih u Hrvatskoj u odnosu na EU stagnira.

Broja agencijskih radova je u novijim državama članicama udvostručen, dok u Hrvatskoj sporo raste zbog manjka investicija multinacionalnih kompanija.

U Hrvatskoj je došlo do daljnje fleksibilizacije tržišta rada, zbog novog zakona o radu iz 2014. kojim su olakšani različiti oblici nestandardnoga rada. Povećan je jaz između dobro zaštićenih radnika na neodređeno vrijeme i svih ostalih koji su suočeni sa brojnim neizvjesnostima. Poslodavci se zalažu za širenje nestandardnih oblika rada, dok se sindikati tome protive jer smatraju da se time ugrožavaju radnički standardi.

U raspravi su sudjelovali predstavnici sindikata, agencija za zapošljavanje, te predstavnici političkih stranaka i znanstvenici.