Poljoprivredna zadruga kojom upravljaju žene: Nisu otpuštali, niti smanjivali plate

Poljoprivredna zadruga “Agrojapra” u Donjim Agićima kod Novog Grada (Bosanski Novi), osim što je specifična po 20 godina uspješnog rada specifična je i po tome što od 29 zaposlenih radnika polovinu čine žene, a najveći dio rukovodećih funkcija zauzele su upravo one.

“Zadruga ima svoje organe koje bira Skupština zadrugara i prije sedam godina, ovo je drugi mandat gdje sam ja kao direktor izabrana, što je bilo malo atipično da kao žena budem izabrana na tu funkciju ovdje u Podrgmečkom kraju u samoj ljutoj Krajini, ali osim toga, osim mene, ovdje je žena tehnolog koja vodi proizvodnju, žena koji vodi uljaru, žene koje vode pekaru, restoran, prodavnicu. Tako da možemo slobodno reći da su nam žene većim dijelom na rukovodećim mjestima, ali ja sam neko ko ne razvrstava ljude po polovima nego na osnovu onog što rade. Tako da možemo slobodno reći da smo se žene izborile da budemo ravnopravne s našim muškarcima, ali i oni su sastavni dio nas”, ispričala je Nada Nešković-Railić, diplomirana inženjerka poljoprivrede i direktorica Poljoprivredne zadruge “Agrojapra”.

Domaće sirovine

Zadruga ima 254 člana koji rade u kooperaciji sa zadrugom u većem ili manjem obimu. Kada su u pitanju djelatnosti zadruge, prevashodno su to proizvodnja hljeba i peciva na bazi integralnog brašna koje melju na svojoj vodenici gdje proizvode brašna od pšenice, raži, heljde, domaćeg kukuruza i bundeve.

Osim toga, imaju i svoju sušaru gdje suše šljive i čips od jabuke, kao i hladnjaču za te potrebe. Zadruga ima i uljaru za hladno cijeđenje ulja iz koje izlaze dva proizvoda – hladno cijeđeno ulje od bundeve golice i suncokretovo hladno cijeđeno ulje. Ponosni su jer su sve sirovine apsolutno domaće, kako iz ovog kraja, tako i ostatka BiH, a zadruga otkupljuje sirovine, prerađuje ih i gotov proizvod plasira na tržište u okviru brenda “Izvor”.

Pored toga u Donjim Agićima “Agrojapra” bavi se i uslužnim djelatnostima i to kroz restoran-prodavnicu mještovite robe, poljoprivrednu apoteku, dok su za potrebe lokalnog stanovništva otvorili i bezinsku pumpu.

Već godinama grade i turističku bazu u dolini Japre, a krenuli su s jednodnevnim posjetama đaka i studenata. Oformili su i zadružni dom koji se sastoji od male etnomuzejske postavke, učionice za edukaciju, a tu je smještena i bibilioteka s oko 7.000 naslova. U “Agrojapri” kažu da pokušavaju da zaokruže proizvodni i društveni život stanovništva kako bi im bilo pristupačno i dostupno sve ono što imaju ljudi u gradu.

“Mi se svakako iz godine u godinu borimo da poboljšamo status žena na ovom području kroz cjelokupne projekte koje smo radili poput zadruge, jer smo organizovali radionice tkanja, vezenja, pletenja, radionice i niz edukacija kako da organizuju mogućnost pružanja usluga seoskog turizma, tako i pojedinačno s određenim kooperantim. Sa zadrugarkama smo radili da poboljšaju svoju poljoprivrednu proizvodnju i da one kao domaćice ostvare svoj lični prihod, prevashodno govorim o pravcu proizvodnje mlijeka”, ispričala je Nada Nešković-Railić.

Žene u prvom planu

Na pitanje da li su žene u ovom kraju ravnopravne, odgovorila je da jesu i da su se same izborile za to svojom vrijednošću i upornošću.

“Žene su uvijek bile i biće stub svakog domaćinstva, samo što smo u posljednje vrijeme smo došle, dolazimo negdje u prvi plan”, kazala je ona.

Pojasnila je da iako su uvijek žene bile te koje su stajale iza muževa, iza svakog domaćinstva, u posljednje vrijeme žene izlaze i kao predstavnici svojih domaćinstava i svojih farmi pa je i sve više žena koje su nosioci svojih poljoprivrednih gazdinstava.

Nada Bijeljac, radnica u uljari, iz susjednog sela Kršlje zadovoljna je, jer ima radno mjesto na tri kilometra od kuće.

“Znači mi puno, radi i muž ovdje. To nam je jedini prihod, nešto i kod kuće uradimo, ali ovo nam je glavno što novac zarađujemo”, kaže Nada Bijeljac.

Zadržali radnike tokom pandemije

Komentarišući situaciju u “Agrojapri” i broj žena na rukovodećim funkcijama, rekla je da žene sve poslove isto obavljaju kao i muškarci. Na pitanje da li su žene ovdje ravnopravne kazala je: “To je bilo nekada, možda da su žene zapostavljane, ali sad su se izborile”.

Za svoj posao kaže da nije težak i da sve uspijeva završiti sama, od sipanja sjemenki, preko cijeđenja ulja do točenja gotovog proizvoda, a samo u situacijama kada imaju veće narudžbe svi ostali zaposleni u zadruzi priskoče u pomoć.

Snježana Rodić, iz Donjih Agića, glavna je pekarka u pekari, i mnogo joj znači ovo radno mjesto, jer joj je blizu kuće. Kaže da su žene ravnopravne na ovom području.

“Pokazalo se da su žene odgovornije, sposobnije i zato su na rukovodećim mjestima”, rekla je ona.

Njen radni kolega Brane Miljetović iz sela Mala Novska Rujiška kaže da u “Agrojapri” svi svoj posao rade kako treba i nema nikakvog izvlačenja, a svi radnici su ravnopravni.

“Sa ženama je uvijek super, nemam nikakvih primjedbi, dobro nam je”, rekao je Brane Miljetović.

Epidemija koronavirusa u Bosni i Hercegovini odrazila se i na proizvodne kapacitete “Agrojapre”, ali situacija nije zabrinjavajuća. Prema riječima Nade Nešković-Railić, jedni su od rijetkih koji nisu otpuštali radnike niti su smanjivali plate.