Politika koči poljoprivrednike iz BiH da izvoze u Evropsku uniju

Organska hrana iz Bosne i Hercegovine (BiH) neće moći prelaziti granicu Evropske unije (EU) ako vlasti entiteta Republika Srpska (RS) predvođene proruskim predsjednikom Miloradom Dodikom ne pristanu na donošenje državnog zakona o poljoprivredi.

EU je usvojila propise prema kojima će se organski poljoprivredni proizvodi iz “trećih zemalja”, među kojima je i BiH, moći prodavati na njenom tržištu “ako su proizvedeni pod istim uvjetima kakvi se primjenjuju u EU”, piše Radio Slobodna Evropa.

Nadzor nad proizvodnjom moraju vršiti državna kontrolna tijela koja BiH nema, a ta direktiva EU stupa na snagu 2026. godine.

Predstavnici Republike Srpske protive se da BiH dobije državni zakon, pravilnike, oznake porijekla kao i registar proizvođača koji će zbog toga najviše trpjeti štetu, bez obzira u kojem entitetu žive.

“Kod nas su došli Holanđani. Hoće ovdje da proizvode organski đumbir, jer ne vjeruju Kinezima, a i daleko im je Kina. Testno smo proizveli i izvezli oko 500 kilograma i bili su zadovoljni”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Senad Omerović, poljoprivrednik iz Konjević-Polja kod Bratunca u istočnoj Bosni.

Omerović se 2000. vratio u kraj odakle je protjeran tokom rata, gdje je osnovao poljoprivrednu zadrugu Agrofood, a svoje proizvode, pored ostalog i poseban “ali-grah” koji se koristi u salatama i kojim se ponosi, izvozili su u Austriju, Švicarsku i Skandinaviju.

“Iskreno, da nema izvoza i da nema podsticaja, teško da bismo uspjeli održati proizvodnju i radnike, jer naši trgovački centri stranu robu plaćaju avansno, a nama plate kad im se ćefne (prohtije)”, kaže Omerović.

Težak put do certifikata

Prema podacima udruženja organskih proizvođača u BiH, šumski plodovi, ljekovito bilje i gljive, uz eterična ulja koja se koriste u proizvodnji kozmetike, čine većinu izvoza organskih proizvoda u EU.

Ako se ne donesu državni propisi, izgubit će taj status.

Bećir Cigura, vlasnik Bionature iz Vareša u srednjoj Bosni, kaže za RSE da se već sad suočavaju s problemom certifikacije svojih proizvoda, a situacija bi od 2026. godine mogla biti teža.

Kao primjer navodi tjestenine s vrganjima od organski uzgojene heljde, koje su pokušali izvesti u Njemačku.

“Ako hoću da berem gljive i da ih koristim u proizvodnji tjestenine ili rižota, moram dobiti sakupljački certifikat. Njega ne možeš dobiti bez potvrde šumarstva da područje gdje bereš nije kontaminirano. Šumarstvo ti ne da potvrdu za džaba i još ti kažu da im moraš platiti 70 feninga (oko 35 eurocenti) za svaki kilogram vrganja koji ubereš”, kazao je Cigura za RSE.

On navodi da su dva osnovna certifikata za uzgoj bilja i za preradu, a svaki košta po 1.000 eura, izdaje ih nekoliko certifikacijskih kuća po odobrenju drugih kuća iz EU-a.

Problemi se, kaže Cigura, nadovezuju jedan na drugi kad želi dobiti certifikat za šumske plodove, “a taj je najskuplji, jer osim sakupljačkog i izvoznog certifikata treba i onaj da nema radijacije, teških otrova i slično za koji kaže da ga teško može dobiti u BiH.

Zašto se ne donosi državni zakon?

U BiH trenutno važe dva zakona o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji, jedan u entitetu Republika Srpska i drugi u Federaciji BiH koji će se, navode nadležni, morati mijenjati i usklađivati s evropskim.

Politički predstavnici RS-a u državnoj vladi ne odobravaju ni da se formira nova komisija koja bi radila na nacrtu državnog zakona.

“Poljoprivreda je u isključivoj nadležnosti entiteta”, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske za RSE.

Kemal Hrnjić, ministar poljoprivrede u Federaciji BiH, kazao je za RSE da su u tom entitetu opredijeljeni da za sve donose državni zakon, pa tako i za poljoprivrednu proizvodnju, a da se entitetski zakoni potom usklađuju s državnim.

“Državni zakon nemamo zbog protivljenja iz Republike Srpske, a bez njega nećemo moći na tržište EU. Bez obzira na to što imamo entitetske zakone, EU to tako ne gleda. Oni žele isključivo zakon na državnom nivou “, kazao je Hrnjić za Radio Slobodna Evropa.

Krnjić kaže da u Federaciji BiH nisu krenuli u izmjene entitetskog zakona niti su donijeli podzakonske propise iz oblasti organske proizvodnje, kao što su označavanje proizvoda ili registar, “jer ne želimo ozakoniti podjelu BiH na entitete i, jer nam ti propisi neće značiti ništa kod izvoza u EU”.

EU godinama upozoravala na problem

Iz Delegacije EU u BiH su za RSE podsjetili da Evropska komisija od 2021. godine upozorava u svojim godišnjim izvještajima o napretku u provođenju reformi da BiH treba usvojiti državni zakon o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Osim donošenja državnog i usklađivanja entitetskih zakona, BiH mora formirati državni registar organskih poljoprivrednih proizvođača i utvrditi znak kojim će se takvi proizvodi obilježavati. Mora, pored ostalog, formirati inspekciju, kao i posebno tijelo koje će izdavati izvozne certifikate.

Rok istječe krajem 2025. godine do kad BiH i EU moraju ispregovarati i potpisati poseban sporazum o kojem se još uvijek ne razgovara.

“Proizvodi će od 2026. godine iz BiH krenuti kao ‘organski’, a granicu EU će proći kao obični, jeftini proizvodi, ako uopšte prođu. Entitetska oznaka koju ima samo RS će vrijediti isključivo unutar zemlje”, kazao je za RSE poljoprivrednik Sejad Herceg, koji je predsjednik Saveza organskih proizvođača u Federaciji BiH.

Poljoprivreda u BiH čini oko osam posto BDP-a, a u tom sektoru radi oko 130.000 ljudi. Vlasti dvaju entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, izdvojile su ove godine oko 180 miliona eura za poticaje.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u posljednje dvije godine je oko 500 miliona maraka godišnje, a uvoz je dostigao vrijednost od oko 2,3 milijarde eura u 2023. godini. Prema posljednjim zvaničnim podacima iz 2022. godine, izvoz organskih proizvoda iz BiH iznosio je oko osam miliona eura.

Bosna i Hercegovina nema državno ministarstvo za poljoprivredu i za to pitanje su nadležna dva entitetska ministarstva i poseban odjel u Brčko distriktu BiH, kao trećoj administrativnoj jedinici.

Državno Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje predvodi Staša Košarac, kojeg su nedavno Sjedinjene Američke Države sankcionirale zbog provođenja Dodikovih politika, nadležno je samo za “koordiniranje djelatnosti i usklađivanje planova” između entiteta po pitanju poljoprivrede.

Iako je u prošlosti bilo inicijativa iz Federacije BiH da se osnuje državno ministarstvo za poljoprivredu, pored ostalog i zbog povlačenja sredstava iz fondova Evropske unije za razvoj poljoprivrede, iz Republike Srpske su takve inicijative odbacili protiveći se “prenosu nadležnosti” s entiteta na državu.

Prethodnih godina su vlasti RS-a napravile svoj popis u kojem tvrde da je više od 140 nadležnosti preneseno s entiteta na državni nivo, te su pokušali zakonima entitetske skupštine “vratiti nadležnosti” što je poništio Ustavni sud BiH.